Rođen je 1971. godine u Banjaluci. U Švedskoj dobija tri univerzitetske diplome: MA u engleskom jeziku i književnosti, BA u historiji religija te diplomu za gimnazijskog profesora švedskog i engleskog jezika.
Trenutno završava doktorat na katedri za američku književnost u Uppsali sa disertacijom koja tretira liminalne figure roda i spolnosti u suvremenom američkom romanu. Pored doktorata bavi se pisanjem, prevođenjem i recenziranjem.
Dosad je surađivao sa časopisima Treći Trg, Re, Žena 21, časopisom “K”, Odjek, Plima, Sarajevske sveske, Ulaznica, Bosanska Pošta, Sent, Balkanski književni glasnik, Pro Femina i drugim časopisima i novinama u regiji. Redovno piše za E-novine, portal Buka i Peščanik. U Švedskoj je objavljivao poeziju u književnim časopisima te teoretske članke. Poezija mu je također objavljena na engleskom u australijskom časopisu Philament. Za bibliotekarsku službu Švedske recenzira knjige sa područja bivše Jugoslavije te knjige iz područja humanističkih nauka. Preveo je knjigu Midhata Ajanovića Portret nacrtan ugljem i kišom na švedski jezik, kao i nekoliko priča drugih autora. Ove godine mu izlazi knjiga o sponi američke fikcije i popularne kulture.
Živi s obje strane famozne granice EU-a.
Gimlijev strah
Gimli je došao do prvog šaltera gdje je debela teta mazala nokte. Lak joj se nije slagao s bojom kose.
Rekla mu je da potrebni formular može dobiti na šalteru broj dva u dnu sablasnog hodnika.
Starac, koji je jedva živio ali čiji su pečati imali magičnu moć, rekao mu je da je šalter broj dva trenutno zatvoren i da na šalteru broj jedan može dobiti privremenu dozvolu da ide na šalter broj tri u zgradi broj dva.
Dugo je trajalo izgovaranje ove rečenice.
Gimli se nije bojao velikog, monstruoznog pauka Selobe. Brojao je mrtve orke kao popijene čaše vina.
Sada je počeo nekontrolisano plakati. Sjekira mu se tresla.
Morska III
Debeli brkati muškarac, muškarčina u svojim očima,
je odložio aktovku ad acta
brzinski skinuo odijelo
koje ga je stezalo kao srednjevjekovna sprava za torturu.
zamijenio ga je drečavim Speedo gaćicama
koje su nepošteno i bez njegovog pristanka pravile koncentrične krugove stezanja
Gladio je hlad kao vrelo tijelo svoje mlade sekretarice.
Mala plavokosa djevojčica se brčkala u plićaku,
Zaštićena mišićima za plivanje jer se djeca moraju od svega štititi.
Skupljala je pužiće i čudila se zašto je podsjećaju na dom.
Suzom je otvorila školjku doletjelu iz debelog hlada.
Među njima ništa zajedničko.
Sem radosti mora.
Rijeka našeg vremena
Ljudi četvrtastih glava
su ušli u pretijesna odijela.
I veći bi pjesnici ćutali o tome.
U jednoj nedavnoj studiji, čitam kako je
Mak
pomodrio
za nijansu.