O festivalu Slovo Gorčina
Tradicija koja traje od 1971. godine
Festival kulture Slovo Gorčina održava se u Stocu i na nekropoli stećaka Radimlja još od 1971. godine. Nastao je kao odgovor na preranu smrt velikog bosanskohercegovačkog pjesnika Maka Dizdara, rođenog u Stocu, i od samih početaka nosi jasnu i postojanu ideju: afirmaciju bosanskohercegovačke kulturne baštine.
Kako je rečeno već na prvim susretima – sve ono što je čovjek stvorio na ovom tlu zaslužuje pažnju, očuvanje i slavljenje.
Multimedijalni prostor susreta
Festival Slovo Gorčina nudi prostor za poeziju, muziku, slikarstvo, film, filozofiju, historiju i druge forme izraza. Njegova suština je duhovno povezivanje kroz zajedništvo u svemu što je lijepo i korisno – kulturni susreti koji simbolično predstavljaju regiju i državu Bosnu i Hercegovinu kroz platformu dijaloga i opšteljudskog humaniteta.
Stolac kao inspiracija
“Stolac, sa nizom svojih kulturno-historijskih slojeva, predstavlja polazište i inspirativnu osnovu daljih sadržaja u nastavljanju kulturne baštine naših predaka…”
Ideja o kulturnim susretima u Stocu živjela je još dok je Mak Dizdar bio živ. U intervjuu iz 1970. godine, objavljenom u Stolačkim novinama, Mak je govorio o mogućnosti organizovanja Orfejevih dana – festivala koji bi okupljao vrhunske umjetnike s prostora bivše Jugoslavije u ovom mediteranskom krajoliku.
Početak jedne tradicije
Mak Dizdar je preminuo ljeta 1971. godine. Te iste godine, u njegovu čast, Fahrudin Rizvanbegović, Mehmed Dizdar, Muharem Dizdar i Muhamed Šator priređuju recital njegove poezije na Radimlji. Bio je to trenutak koji je okupio čitav grad.
Već u oktobru 1971. godine, na inicijativu redakcija Odjeka i Oslobođenja, održan je prvi festival. U nezaboravnoj atmosferi među stećcima, Jan Beran režira recital “Odar zapisah ja u tmači”, spoj svjetla, stiha, muzike i kiše koji je ostao upisan u kolektivno pamćenje.
Ime, vizija i nasljeđe
Ime festivala “Slovo Gorčina” osmislio je Jan Beran, a zajedno s velikim imenima poput Alije Isakovića, Zuke Džumhura, Džemala Čelića, Midhata Begića, Muhsina Rizvića, Juraja Najdharta i Emira Buzaljka, godinama je oblikovao njegov sadržaj.
Poznata ruka sa Radimlje, uz stilizovanu bosančicu, rad je Juraja Najdharta, a bilten festivala, koji se redovno objavljivao od 1973. godine, uređivali su: Muhamed Šator, Mehmed Dizdar i Miroslav Palameta.
Značaj festivala danas
U vremenu kulturnog, društvenog i duhovnog rasula, festival Slovo Gorčina dobiva novu važnost. On je most između prošlosti i budućnosti, između vrijednosti koje blijede i onih koje treba obnoviti.
“Pustinju koju su stvorili mi treba sada da premostimo…” – Mak Dizdar
Festival Slovo Gorčina ostaje upravo to – put ka premošćavanju, prostor otpora, ljepote, pamćenja i zajedništva.