Naslovna O festivalu
by slovogorcina

O FESTIVALU KULTURE “SLOVO GORČINA”

“Pustinju koju su stvorili mi treba sada da premostimo…”
Mak Dizdar

Festival kulture Slovo Gorčina se održava od 1971. godine u Stocu i na nekropoli stećaka Radimlja. Od svoje prve zamisli, neposredno poslije smrti pjesnika Maka Dizdara, rođenog u Stocu, festival ima jedan stalni i maksimalno kohezioni element: afirmaciju sveukupne bosanskohercegovačke kulturne baštine, svega onoga, kako je to već na prvim susretima rečeno, što je čovjek stvorio na ovom tlu.

Slovo Gorčina je festival koji nudi priliku za okupljanje sa sadržajima koji mogu biti i poezija, i muzika, i slika, i film, i filozofija, i historija i svi drugi mediji ljudskog duha. Cilj festivala je duhovno povezivanje prožeto zajedništvom u svemu onome što je lijepo i korisno. To su susreti koji nastoje da simbolično predstave područje, region i državu Bosnu i Hercegovinu na platformi zajedništva, uz stalnu težnju ka opšteljudskom humanitetu.

“Stolac, sa nizom svojih kulturno-historijskih slojeva, predstavlja polazište i inspirativnu osnovu daljih sadržaja u nastavljanju kulturne baštine naših predaka…“ – ovim riječima je, uz prvi broj biltena “Slovo Gorčina” 1973. godine, iznesena osnovna ideja festivala, koja se i danas ne mijenja.

Još dok je bio živ Mak Dizdar – a on je zadnjih godina svog života počesto navraćao u Stolac – javljala se ideja da se u ovom gradu, u kome ne prevladava samo kamen, nego i voda i zelenilo, održavaju susreti umjetnika na mnogim stolačkim otvorenim pozornicama. Mak je u jednom intervjuu koji je objavljen 1970. godine u Stolačkim novinama rekao, između ostalog, i sljedeće: “ …Stolac bi, prema mojoj zamisli, trebalo da bude domaćin Orfejevih dana, jer je ovo mediteransko područje, a priča o Orfeju i Euridiki je mediteranska. To bi bio skup eminentnih jugoslovenskih kulturnih radnika i književnika i to bi bila kulturno-turistička manifestacija…“

Nažalost, Makova staza uspona od gnijezda do zvijezda završila je ljeta 1971. godine, a Fahrudin Rizvanbegović, Mehmed Dizdar, Muharem Dizdar i Muhamed Šator su u njegovu čast priredili recital Makove poezije na Radimlji, na koju se te ljetne večeri sjatio čitav Stolac. Nakon toga, slijedila je ideja Odjeka i Oslobođenja iz Sarajeva da se Makova zamisao o Orfejevim danima konkretizuje pa je u oktobru te 1971. godine održan prvi festival. Veliki Makov prijatelj Jan Beran je na Radimlji, među kamenim spavačima, gdje se Makova poezija našla na svom izvoru, režirao recital “Odar zapisah ja u tmači”, a kompletan utisak je ostao veličanstven i neponovljiv: na tihoj kiši svi posjetioci pratili su tu igru svjetla, stiha, muzike i pjesme u jednom dahu.

Ime manifestacije dao je Jan Beran koji je, zajedno sa Alijom Isakovićem, Džemalom Čelićem, Midhatom Begićem, Muhsinom Rizvićem, Zukom Džumhurom, Jurajem Najdhartom, Emirom Buzaljkom (da spomenemo samo neke od preminulih članova Izvršnog odbora Slova Gorčina) kreirao mnoge sadržaje dugi niz godina. Plakat i naslovnu stranu biltena, tu prepoznatljivu ruku sa Radimlje, uz stilizovanu bosančicu kreirao je veliki prijatelj Stoca, Juraj Najdhart.

Od 1973. godine festival kulture Slovo Gorčina pratila je bilten sa tim imenom, a on je svojim sadržajima nadopunjavao i obogaćivao festival. Urednici biltena su bili Muhamed Šator, Mehmed Dizdar, Miroslav Palameta.

Danas kada je u našoj državi stanje potpunog rasula, i kada je došlo do potpunog pada vrijednosti u svim segmentima ljudskog života, itekako je potreban ovakav festival kulture. U današnjem vremenu potpunog haosa trebamo se vratiti pjesniku i njegovim riječima: “Pustinju koju su stvorili mi treba sada da premostimo…”

Slovo Gorčina koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšala funkcionalnost stranice i omogućila Vam bolje korisničko iskustvo. Prihvati Više