# Festival kulture Slovo Gorčina

> Pustinju koju su stvorili mi treba sada da premostimo…


## Posts

- [Božo Vrećo - Oluja, harmonija i sakralnost lirskog tenora](https://slovogorcina.ba/osvrti-bozo-vreco-oluja-harmonija-i-sakralnost-lirskog-tenora/): Božo Vrećo za vrijeme koncerta na nekropoli stećaka Radimlja 2023. godine Ko li noćas miluje ti kosu, naziv je jedne od vanvremenih i najljepših pjesama koju je naspisao i izvodi Božo Vrećo, umjetnik anđeoskog glasa, koji liječi duše i otvara srca, navodi se u New York Timesu. Na pitanje s početka, odgovori su indvidualni. Međutim, [&hellip;]
- [Večer s Abdulahom Sidranom](https://slovogorcina.ba/osvrti-vecer-s-abdulahom-sidranom/): Književno veče s Abdulahom Sidranom na nekropoli stećaka Radimlja, 2023. godine Između stihova i tišina Sresti ljude koji su ostavili tragove kojim će gaziti mnogi, uvijek je neponovljiv trenutak. Posebno kada je riječ o umjetničkom stvaranju i oblikovanju, oblasti, unutar koje se sve više prelivaju kvaziumjetnička zbivanja, a sve manje obitavaju estetski relevantni postulati. Nisam [&hellip;]
- [Tragom nasumičnog izbora](https://slovogorcina.ba/osvrti-tragom-nasumicnog-izbora/): Dobitnica nagrade Prije svitanja Zerina Čopra Prije svitanja autorski je film Richarda Linklatera iz 1995. godine za koji je osvojio Srebrnog medvjeda za najboljeg reditelja na prestižnom Berlinskom filmskom festivalu. U odnosu na moderne filmske kompozicije i dramaturške postavke, koje uključuju dramatičnu ekspoziciju, kratke, brze replike, obilje specijalnih efekata i tenzičnost, ovaj film ima posve [&hellip;]
- [Građanin ničije zemlje](https://slovogorcina.ba/osvrti-gradanin-nicije-zemlje/): Laszlo Vegel za vrijeme književnog programa 2023. godine Književnost je, pored svih svojih karakteristika i epiteta koji joj se stoljećima unazad pripisuju, bila i ostala način izražavanja i sredstvo koje vodi samospoznaji. Oni koji su dio života posvetili pisanoj riječi činili su to kako bi kroz nju pronašli sebe, svoj identitet. Generacija mladih ljudi odrastala [&hellip;]
- [Mak Dizdar i afirmacija bosanskog jezika](https://slovogorcina.ba/osvrti-mak-dizdar-i-afirmacija-bosanskog-jezika/): Elmedina Magajlija-Hodžić za vrijeme promocije knjige &#8220;Mak i bosnistika&#8221; 2023. godine Elmedina Maglajlija-Hodžić, profesorica bosanskog jezika i književnosti, ponudila je u svojoj knjizi „Mak i bosnistika“ doprinos promatranju uloge Maka Dizdara u afirmaciji bosanskog jezika i lingvističke bosnistike. Na taj način, festival Slovo Gorčina je bio obilježen promocijom njenog rada, odnosno, angažmana pri propitivanju autohtonih [&hellip;]
- [Ako je Dubravka Ugrešić bila vještica, spalite mene!](https://slovogorcina.ba/osvrti-ako-je-dubravka-ugresic-bila-vjestica-spalite-mene/): Kristina Ljevak Bajramović, Lejla Kalamujić i Merima Omeragić za vrijeme programa 2023. godine Bijeli papir – aritmija. Šta napisati&#8230; Balkanski divljaci, lažna intelektualna elita, deplasirana, potrošena, ulizivačka retorika, hipokrizija i egocentričnost, nedovršena razvojna faza &#8211; aritmije. Piaget se u grobu prevrće. Dok pokušavam smiriti puls i racionalizirati konfuznu, zaostalu i dekadentnu stvarnost, razmišljam o Dubravki [&hellip;]
- [Oživljavanje priče o srednjovjekovnoj bosanskoj državi](https://slovogorcina.ba/osvrti-ozivljavanje-price-o-srednjovjekovnoj-bosanskoj-drzavi/): Gorčin Dizdar sa učesnicima okruglog stola dr. Ermom Ramić-Kunić i dr. Enesom Dedić U festivalskom centru Šipad, drugog dana festivala kulture Slovo Gorčina s početkom u 11:00h, razgovaralo se na temu Naslijeđe bosanskog srednjovjekovlja, čiji se značaj odrazio i kroz prisustvo velikog broj posjetilaca. Učesnici okruglog stola bili su dr.sc. Erma Ramić–Kunić, naučni saradnik Instituta [&hellip;]
- [Pečat prošlosti - O srednjovjekovnim poveljama](https://slovogorcina.ba/osvrti-pecat-proslosti-o-srednjovjekovnim-poveljama/): Voditelj Muzeja bosanskog kraljevstva, Adnan Hajrulahović Haad i autor izložbe, dr. Enes Dedić 2023. godine Drugog dana festivala Slovo Gorčina, u subotu 29. jula, publika je imala priliku prisustvovati izložbi prve muzejske postavke Muzeja bosanskog kraljevstva pod nazivom: „Povelja i pisma bosanskih vladara i vlastelina (1189.-1461.)“, a o kojoj su govorili Adnan Hajrulahović Haad, incijator [&hellip;]
- [Revalorizacija uloge umjetnika](https://slovogorcina.ba/osvrti-revalorizacija-uloge-umjetnika/): Gorčin Dizdar i gost umjetnik Denis Haračić 2023. godine Univerzalno u lokalnom i individualnom, marginalizirani umjetnik, pripadnost, odbijanje, društveni višak – istoznačno su dio većine današnjih umjetničkih djela koja se na određen i smislen način referišu na društvenu zbilju i umjetničku savremenu dinamiku. Izložba „Reject“ Denisa Haračića mladog, ali afirmiranog vizualnog umjetnika upravo artikulira stanje [&hellip;]
- [Novi pjesnički glas u vremenu društvene i umjetničke dekadencije](https://slovogorcina.ba/osvrti-novi-pjesnicki-glas-u-vremenu-drustvene-i-umjetnicke-dekadencije/): Dobitnica prve nagrade &#8220;Mak Dizdar&#8221; Luca Kozina Neminovno je da živimo dekadenciju. Umjetnost je precijenjena. Ipak, nadarenost, umijeće i zanatska preciznost prolaze kroz metamorfozu, što se jasno uočava kada novi glasovi, posebno pjesnički odjeknu. Eho je prisutan u razmišljanjima, emocijama i raspravama o književnosti. S obzirom na sve prisutniju skribomaniju, neophodna je savjesnost u tumačenju [&hellip;]
- [O pjesničkom djelu Asmira Kujovića](https://slovogorcina.ba/osvrti-o-pjesnickom-djelu-asmira-kujovica/): Gost pjesnik Asmir Kujović u toku programa na Festivalu kulture &#8220;Slovo Gorčina&#8221; 2023. godine Nakon svečanog otvaranja festivala kulture ,,Slovo Gorčina” i dodjele nagrade ,,Mak Dizdar” mladoj pjesnikinji Luci Kozini, publika na Radimlji imala je priliku da čuje i bliže upozna pjesnika Asmira Kujovića, a razgovor sa njim vodila je Kristina Ljevak Bajramović. Kujović je, [&hellip;]
- [Vešović nije otišao, nastavlja da živi poeziju](https://slovogorcina.ba/vesovic-nije-otisao-nastavlja-da-zivi-poeziju/): Ljudska egzistencija je ništavna. Čovjek je toga nesvjestan ili negira tu činjenicu. Prolaznost kao kategorija je pristuna, a na to nas je podsjetio odlazak doajena bosanskohercegovačke i crnogorske književnosti, uglednog univerzitetskog profesora Marka Vešovića. U svojim obraćanjima često je govorio da su najbolji dijelovi njega utkani u njegovu poeziju, koju, kako je isticao, jedino živi. [&hellip;]
- [“Slovo Gorčina” 2023: Najavljen program festivala kulture sa jednom od najdužih tradicija u Bosni i Hercegovini](https://slovogorcina.ba/slovo-gorcina-2023-najavljen-program-festivala-kulture-sa-jednom-od-najduzih-tradicija-u-bosni-i-hercegovini/): Danas je u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine održana konferencija za medije kojom je najavljen program Festivala kulture Slovo Gorčina 2023., manifestacije s jednom od najdužih tradicija u Bosni i Hercegovini. Konferenciji su prisustvovali Gorčin Dizdar, počasni predsjednik Upravnog odbora, Dubravko Barbarić, član Upravnog odbora festivala i predsjednik Organizacijskog odbora festivala, te [&hellip;]
- [Program 2023](https://slovogorcina.ba/program-2023/): → https://program.slovogorcina.ba/ 𝐏𝐑𝐄𝐃𝐒𝐓𝐀𝐕𝐋𝐉𝐀𝐌𝐎 𝐙𝐕𝐀𝐍𝐈Č𝐍𝐈 𝐏𝐑𝐎𝐆𝐑𝐀𝐌 𝐅𝐄𝐒𝐓𝐈𝐕𝐀𝐋𝐀 𝐊𝐔𝐋𝐓𝐔𝐑𝐄 &#8220;𝐒𝐋𝐎𝐕𝐎 𝐆𝐎𝐑Č𝐈𝐍𝐀 𝟐𝟎𝟐𝟑&#8221; Dragi prijatelji Festivala kulture &#8220;Slovo Gorčina&#8221;, Sa zadovoljstvom vas pozivamo da posjetite ovogodišnji kulturno-umjetnički program koji će se održati na nekoliko značajnih lokaliteta u Stocu. 28. &#8211; 30. juli 2023. Stolac [nekropola stećaka Radimlja, Makova hiža, Festivalski centar Šipad, Kulturni centar Stolac] 𝘚𝘭𝘰𝘷𝘰 ne bi [&hellip;]
- [REZULTATI KONKURSA/NATJEČAJA ZA KNJIŽEVNU NAGRADU "MAK DIZDAR" 2023](https://slovogorcina.ba/rezultati-konkursa-natjecaja-za-knjizevnu-nagradu-mak-dizdar-2023/): 𝐒𝐭𝐫𝐮č𝐧𝐢 ž𝐢𝐫𝐢 𝐳𝐚 𝐝𝐨𝐝𝐣𝐞𝐥𝐮 𝐧𝐚𝐠𝐫𝐚𝐝𝐞 &#8220;𝐌𝐚𝐤 𝐃𝐢𝐳𝐝𝐚𝐫&#8221; 𝐳𝐚 𝐩𝐫𝐯𝐮 𝐧𝐞𝐨𝐛𝐣𝐚𝐯𝐥𝐣𝐞𝐧𝐮 𝐳𝐛𝐢𝐫𝐤𝐮 𝐩𝐨𝐞𝐳𝐢𝐣𝐞 𝐦𝐥𝐚𝐝𝐨𝐦 𝐩𝐣𝐞𝐬𝐧𝐢𝐤𝐮/𝐦𝐥𝐚𝐝𝐨𝐣 𝐩𝐣𝐞𝐬𝐧𝐢𝐤𝐢𝐧𝐣𝐢 𝐮 𝟐𝟎𝟐3. 𝐠𝐨𝐝𝐢𝐧𝐢, 𝐮 𝐬𝐚𝐬𝐭𝐚𝐯𝐮: 𝐍𝐞𝐧𝐚𝐝 𝐑𝐢𝐳𝐯𝐚𝐧𝐨𝐯𝐢ć (𝐩𝐫𝐞𝐝𝐬𝐣𝐞𝐝𝐚𝐯𝐚𝐣𝐮ć𝐢),&nbsp;Lejla Kalamujić i Gojko Božović, 𝐢𝐳𝐚𝐛𝐫𝐚𝐨 𝐣𝐞 𝐝𝐞𝐬𝐞𝐭 𝐧𝐚𝐣𝐛𝐨𝐥𝐣𝐢𝐡 𝐫𝐮𝐤𝐨𝐩𝐢𝐬𝐚. Svečana dodjela prve, druge i treće nagrade biće upriličena prvog dana festivala kulture “Slovo Gorčina” 2023, pod zvjezdanim stolačkim nebom, među kamenim spavačima [&hellip;]
- [POZIV ZA STUDENTE: VOLONTIRAJTE NA FESTIVALU KULTURE “SLOVO GORČINA”](https://slovogorcina.ba/poziv-za-studente-volontirajte-na-festivalu-kulture-slovo-gorcina/): Festival kulture “Slovo Gorčina” poziva 10 studenata/studentica da prisustvuju ovogodišnjem festivalu, koji će se održati od 28. do 30. jula 2023. godine u Stocu, uz pokrivene troškove smještaja i hrane. Od studenata se očekuje:▪ volonterski rad na pripremi festivalskih programa i lokacija,▪ prisustvo i aktivno učešće na programima festivala,▪ pisanje osvrta na jedan ili više [&hellip;]
- [OBAVIJEST - KONCERT - BOŽO VREĆO](https://slovogorcina.ba/obavijest-koncert-bozo-vreco/): KONCERT &#8211; BOŽO VREĆO, 29. JULI U 21:30, STOLAC, RADIMLJA SOLD OUT Svi programi festivala tradicionalno su besplatni za sve posjetioce, međutim, zbog velike zainteresovanosti za ovaj koncert, nudimo mogućnost rezervacije mjesta zbog ograničenog broja mjesta za sjedenje u parteru. Cijena rezervacije iznosiće 10 KM, a plaćanje će se vršiti pri samom ulazu na koncert. [&hellip;]
- [Konkurs / natječaj za nagradu "Mak Dizdar" 2023. godine](https://slovogorcina.ba/konkurs-natjecaj-za-nagradu-mak-dizdar-2023-godine/): Festival kulture “Slovo Gorčina” raspisuje KONKURS / NATJEČAJ za dodjelu književne nagrade “Mak Dizdar” za prvu neobjavljenu zbirku poezije mladom pjesniku/mladoj pjesnikinji u 2023. godini Pravo učešća na konkursu/natječaju imaju autori i autorice do 35 godina starosti koji pišu na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku i nemaju objavljenu zbirku pjesama. Rukopisi trebaju predstavljati spisateljsku [&hellip;]
- [Svečano otvorenje festivala kulture "Slovo Gorčina" na Radimlji](https://slovogorcina.ba/svecano-otvorenje-festivala-kulture-slovo-gorcina-na-radimlji/): Poštovani prijatelji “Slova Gorčina”, zadovoljstvo nam je obavijestiti Vas da će svečano otvaranje ovogodišnjeg festivala 𝐛𝐢𝐭𝐢 𝐨𝐝𝐫ž𝐚𝐧𝐨 𝐧𝐚 𝐧𝐞𝐤𝐫𝐨𝐩𝐨𝐥𝐢 𝐬𝐭𝐞ć𝐚𝐤𝐚 𝐑𝐚𝐝𝐢𝐦𝐥𝐣𝐚, u petak, 29. jula od 20 časova, čime nastavljamo tradiciju uspostavljenu još 1971. godine. Nakon što je prethodnih dana donešena odluka o izmještanju događaja, Federalna inspekcija naložila je zatvaranje obližnje tvornice za preradu ribe, [&hellip;]
- [Obavijest: Svečano otvaranje festivala kulture “Slovo Gorčina” izmješteno s nekropole stećaka Radimlja](https://slovogorcina.ba/obavijest-za-medije-svecano-otvaranje-festivala-kulture-slovo-gorcina-izmjesteno-s-nekropole-stecaka-radimlja/): Organizacioni odbor Festivala kulture Slovo Gorčina, koji se od 1971. godine održava u Stocu u čast Maka Dizdara, zbog nepredviđenih okolnosti bio je prisiljen donijeti odluku da svečano otvaranje ovogodišnjeg izdanja festivala izmjesti s nekropole stećaka Radimlja na lokalitet Heaven in Nature u neposrednoj okolini Stoca. Razlog za ovu odluku jeste alarmantno higijensko-sanitarno stanje neposredne [&hellip;]
- [PROGRAM FESTIVALA KULTURE "SLOVO GORČINA" 2022](https://slovogorcina.ba/program-festivala-kulture-slovo-gorcina-2022/)
- [𝗣𝗢𝗭𝗜𝗩 𝗭𝗔 𝗦𝗧𝗨𝗗𝗘𝗡𝗧𝗘: Budite dio festivala kulture "Slovo Gorčina" 2022](https://slovogorcina.ba/%f0%9d%97%a3%f0%9d%97%a2%f0%9d%97%ad%f0%9d%97%9c%f0%9d%97%a9-%f0%9d%97%ad%f0%9d%97%94-%f0%9d%97%a6%f0%9d%97%a7%f0%9d%97%a8%f0%9d%97%97%f0%9d%97%98%f0%9d%97%a1%f0%9d%97%a7%f0%9d%97%98-budite-dio-festi/): Festival kulture “Slovo Gorčina” poziva 10 studenata/studentica da prisustvuju festivalu uz pokrivene troškove smještaja i hrane u periodu održavanja programa 29. – 31. juli 2022. godine. Od studenata se očekuje: prisustvo i aktivno učešće na svim programima festivala, pisanje osvrta jednog ili više programa koji će biti objavljeni na zvaničnoj stranici festivala. Poziv je otvoren [&hellip;]
- [Nikada bogatiji program Festivala kulture "Slovo Gorčina" u Stocu od 29. do 31. jula](https://slovogorcina.ba/nikada-bogatiji-program-festivala-kulture-slovo-gorcina-u-stocu-od-29-do-31-jula/): Danas je u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine održana konferencija za medije kojom je najavljen program Festivala kulture Slovo Gorčina 2022., manifestacije s jednom od najdužih tradicija u Bosni i Hercegovini. Uprkos brojnim izazovima koji prate organizaciju festivala svake godine, organizatori su uspjeli u nakani da naprave kvalitetan program u već tradicionalnom [&hellip;]
- [Konkurs/natječaj za nagradu "Mak Dizdar" 2022: Deset odabranih rukopisa](https://slovogorcina.ba/konkurs-natjecaj-za-nagradu-mak-dizdar-2022-deset-odabranih-rukopisa/): 𝐒𝐭𝐫𝐮č𝐧𝐢 ž𝐢𝐫𝐢 𝐳𝐚 𝐝𝐨𝐝𝐣𝐞𝐥𝐮 𝐧𝐚𝐠𝐫𝐚𝐝𝐞 &#8220;𝐌𝐚𝐤 𝐃𝐢𝐳𝐝𝐚𝐫&#8221; 𝐳𝐚 𝐩𝐫𝐯𝐮 𝐧𝐞𝐨𝐛𝐣𝐚𝐯𝐥𝐣𝐞𝐧𝐮 𝐳𝐛𝐢𝐫𝐤𝐮 𝐩𝐨𝐞𝐳𝐢𝐣𝐞 𝐦𝐥𝐚𝐝𝐨𝐦 𝐩𝐣𝐞𝐬𝐧𝐢𝐤𝐮/𝐦𝐥𝐚𝐝𝐨𝐣 𝐩𝐣𝐞𝐬𝐧𝐢𝐤𝐢𝐧𝐣𝐢 𝐮 𝟐𝟎𝟐𝟐. 𝐠𝐨𝐝𝐢𝐧𝐢, 𝐮 𝐬𝐚𝐬𝐭𝐚𝐯𝐮: 𝐍𝐞𝐧𝐚𝐝 𝐑𝐢𝐳𝐯𝐚𝐧𝐨𝐯𝐢ć (𝐩𝐫𝐞𝐝𝐬𝐣𝐞𝐝𝐚𝐯𝐚𝐣𝐮ć𝐢), Đ𝐮𝐫đ𝐢𝐜𝐚 Č𝐢𝐥𝐢ć 𝐢 𝐌𝐚𝐫𝐤𝐨 𝐓𝐨𝐦𝐚š, 𝐢𝐳𝐚𝐛𝐫𝐚𝐨 𝐣𝐞 𝐝𝐞𝐬𝐞𝐭 𝐧𝐚𝐣𝐛𝐨𝐥𝐣𝐢𝐡 𝐫𝐮𝐤𝐨𝐩𝐢𝐬𝐚. Svečana dodjela prve, druge i treće nagrade biće upriličena prvog dana festivala kulture “Slovo Gorčina 2022”, pod zvjezdanim stolačkim nebom, među kamenim [&hellip;]
- [Konkurs/natječaj za nagradu "Mak Dizdar": Lista pristiglih rukopisa](https://slovogorcina.ba/konkurs-natjecaj-za-nagradu-mak-dizdar-lista-pristiglih-rukopisa/): Konkurs/natječaj za dodjelu književne nagrade “Mak Dizdar” za prvu neobjavljenu zbirku poezije mladom pjesniku/mladoj pjesnikinji u 2022. godini zatvoren je 05. juna.&nbsp;Zahvaljujemo svima koji su učestvovali, uz zaključak da stručni žiri neće imati nimalo lagan zadatak &#8211; ukupno je pristiglo čak 90 rukopisa! U sastavu žirija su istaknuti domaći i regionalni književnici, a njihova imena [&hellip;]
- [Konkurs za nagradu "Mak Dizdar" 2022](https://slovogorcina.ba/konkurs-za-nagradu-mak-dizdar-2022/): Festival kulture “Slovo Gorčina” raspisuje KONKURS / NATJEČAJ za dodjelu književne nagrade “Mak Dizdar” za prvu neobjavljenu zbirku poezije mladom pjesniku/mladoj pjesnikinji u 2022. godini Pravo učešća na konkursu/natječaju imaju autori i autorice do 35 godina starosti koji pišu na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku i nemaju objavljenu zbirku pjesama. Rukopisi trebaju predstavljati spisateljsku [&hellip;]
- [SLOVO GORČINA 2021: IZVJEŠTAJ O REALIZACIJI PROJEKTA](https://slovogorcina.ba/slovo-gorcina-2021-izvjestaj-o-realizaciji-projekta/): Od 30. jula do 1. august 2021. godine, pod svodom Maka Dizdara, njegovi potomci i poštovaoci su se okupili jubilarno, 50. put za redom, da ožive ideju koju je on prvi put zagovarao u jednom intervjuu, davne 1970. godine, da njegov grad dobije festival koji će okupiti cjelokupnu tadašnju umjetničku scenu, u njegovom Stocu, u [&hellip;]
- [Tri najbolja rukopisa i dobitnici nagrade "Mak Dizdar" u 2021. godini](https://slovogorcina.ba/tri-najbolja-rukopisa-i-dobitnici-nagrade-mak-dizdar-u-2021-godini/): Žiri u sastavu Semezdin Mehmedinović (predsjedavajući), Ivana Golijanin i Matija Bošnjak je odlučio! Tri najbolja rukopisa i dobitnici nagrade &#8220;Mak Dizdar&#8221; u 2021. godini su: &#8211; Nikolina Todorović, &#8220;Baštovanka Ofelija&#8221;; &#8211; Emina Kovačević, &#8220;Skice iz Unicef sveske&#8221; i &#8211; Luka Ivković, &#8220;Gašenje glasova&#8221;. Rukopisi su navedeni nasumičnim redoslijedom, a prvu, drugu i treću nagradu ćemo [&hellip;]
- [Festival kulture "Slovo Gorčina" obilježava pedesetu godišnjicu postojanja](https://slovogorcina.ba/festival-kulture-slovo-gorcina-obiljezava-pedesetu-godisnjicu-postojanja/): Brojni kulturni, umjetnički i književni sadržaji obilježit će pedesetu godišnjicu postojanja Festivala kulture &#8220;Slovo Gorčina&#8221; u Stocu, koji će biti održan od 30. jula do 1. augusta ove godine. Danas je u bašti Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine održana konferencija za medije kojom je najavljen sadržaj trodnevnog Festivala kulture&nbsp;Slovo Gorčina,&nbsp;manifestacije sa jednom od najdužih tradicija [&hellip;]
- [PODRŽITE IZDAVANJE MONOGRAFIJE "50 GODINA SLOVO GORČINA"](https://slovogorcina.ba/podrzite-izdavanje-monografije-50-godina-slovo-gorcina/): Dragi prijatelji festivala kulture „Slovo Gorčina“, poštovaoci djela i naslijeđa Maka Dizdara, ove godine obilježavamo 50. godišnjicu festivala kulture „Slovo Gorčina“ i tim povodom pripremamo izdavanje monografije koja će predstaviti ono najbolje iz ove bogate tradicije! Glavni urednik monografije je prof. dr. Alija Pirić. Molimo Vas da podržite izdavanje monografije uplatom sredstava na jedan od [&hellip;]
- [PROGRAM FESTIVALA KULTURE “SLOVO GORČINA” 2021](https://slovogorcina.ba/program-festivala-kulture-slovo-gorcina-2021/): U ponedjeljak, 05. jula 2021. godine u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti predstavljen je program ovogodišnjeg Festivala kulture&nbsp;Slovo Gorčina, koji će biti održan od 30. jula do 1. augusta. Konferenciji su prisustvovali Sabrina Begović Ćorić, režiserka performansa&nbsp;E da ednom prestanu gorčine&#8230;, Semezdin Mehmedinović, predsjednik žirija nagrade&nbsp;Mak Dizdar, Vesna Pirija, članica Upravnog odbora i Gorčin Dizdar, [&hellip;]
- [Konkurs za nagradu "Mak Dizdar"](https://slovogorcina.ba/konkurs-za-nagradu-mak-dizdar/): Festival kulture “Slovo Gorčina” raspisuje KONKURS / NATJEČAJ za dodjelu književne nagrade “Mak Dizdar” za prvu neobjavljenu zbirku poezije mladom pjesniku/mladoj pjesnikinji&nbsp; Pravo učešća na konkursu/natječaju imaju autori i autorice do 35 godina starosti koji pišu na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku i nemaju objavljenu zbirku pjesama. Nagrade: •&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Prva nagrada:&nbsp;€&nbsp;500, statueta Gorčina i objavljivanje [&hellip;]
- [Završen je 49. Festival kulture Slovo Gorčina](https://slovogorcina.ba/zavrsen-je-49-festival-kulture-slovo-gorcina/): Prethodna tri dana, pod svodom Maka Dizdara, njegovi potomci i poštovaoci su se okupili 49. put za redom, da ožive ideju koju je on prvi put zagovarao u jednom intervjuu, davne 1970. godine, da njegov grad dobije festival koji će okupiti cjelokupnu tadašnju umjetničku scenu, u njegovom Stocu, u kojem preovladavaju kamen, voda i zelenilo.&nbsp; [&hellip;]
- [Finalistkinje nagrade "Mak Dizdar"](https://slovogorcina.ba/finalistkinje-nagrade-mak-dizdar/): Žiri je odlučio! Ovogodišnja nagrada &#8220;Mak Dizdar&#8221; ide u ruke jedne mlade pjesnikinje! Stručni žiri u sastavu dr.sc. Alija Pirić (predsjedavajući), dr.sc. Dubravka Bogutovac i Darko Cvijetić izabrali su tri najbolja rukopisa: &#8211; Azemina Krehić, &#8220;Arheologija tijela&#8221;&#8211; Sara Kopeczky Bajić, &#8220;Kamen, školjka, papir&#8221;&#8211; Vladana Perlić, &#8220;Kako su me vanzemaljci ubijedili da taj patrijarhat i nije [&hellip;]
- ["Papagaj Sloboda", prošlogodišnja prvonagrađena zbirka](https://slovogorcina.ba/papagaj-sloboda-proslogodisnja-prvonagradena-zbirka/): Posljednji dan 49. Festivala kulture Slovo Gorčina, biće upriličena promocija knjige Papagaj Sloboda, autora Vernesa Subašića, prošlogodišnjeg dobitnika nagrade Mak Dizdar. Knjigu je izdala izdavačka kuća Buybook, koja je na naše zadovoljstvo postala partner festivala i koja će i u buduće objavljivati prvonagrađene autore i autorice, dobitnike nagrade Mak Dizdar&#8230; 🙂 „Moj poetski svijet u kojem sam živio bio [&hellip;]
- [Bliži nam se Festival kulture Slovo Gorčina](https://slovogorcina.ba/blizi-nam-se-festival-kulture-slovo-gorcina/): kulture Slovo Gorčina bit će održan i ove godine, najavljuju organizatori, uprkos izazovnim vremenima uzrokovanim pandemijom koronavirusa. Organizacija festivala najavljuje kako će ova manifestacija početi 24., a završiti 26. jula 2020. godine. Odgovorno i strpljivo smo pratili razvoj zdravstvene situacije u Bosni i Hercegovini i Stocu, te u ovim izazovnim vremenima za svakoga od nas, [&hellip;]
- [Konkurs / natječaj za 2020. godinu](https://slovogorcina.ba/konkurs-natjecaj-za-2020-godinu/): Festival kulture “Slovo Gorčina” raspisuje KONKURS / NATJEČAJ za dodjelu književne nagrade “Mak Dizdar” za prvu neobjavljenu zbirku poezije mladom pjesniku/mladoj pjesnikinji Pravo učešća na konkursu/natječaju imaju autori i autorice do 35 godina starosti koji pišu na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku i nemaju objavljenu zbirku pjesama. Nagrade: • Prva nagrada: € 500, statueta [&hellip;]
- [Završen Festival kulture Slovo Gorčina](https://slovogorcina.ba/zavrsen-festival-kulture-slovo-gorcina/): U nedjelju naveče je završio Festival kulture Slovo Gorčina. U prethodna tri dana gosti festivala su imali priliku da uživaju u nizu kulturnih i umjetničkih događaja. Festival je, na nekropoli štećaka Radimlja, u petak otvorio Robert Pehar i sve prisutne ostavio bez daha, recitujući stihove Amira Brke, u režiji Tanje Oručević, a nakog toga je [&hellip;]
- [Sponzori](https://slovogorcina.ba/sponzori/)
- [Večeras otvorenje Festivala kulture Slovo Gorčina](https://slovogorcina.ba/veceras-otvorenje-festivala-kulture-slovo-gorcina/): Svečano otvorenje Festivala kulture Slovo Gorčina, na kojem će kroz tri dana biti održani koncerti, predstave, izložbe, promocije knjiga i ostalo, bit će upriličeno večeras, 26. jula, na nekropoli stećaka Radimlja s početkom u 20 sati, recitalima pjesnika Amira Brka i Roberta Pehara. Nakon toga će u avliji Đulhanumine kuće uslijediti koncert sarajevskog electro dua [&hellip;]
- [Održana press konferencija povodom Festivala kulture "Slovo Gorčina" 2019](https://slovogorcina.ba/odrzana-press-konferencija-povodom-festivala-kulture-slovo-gorcina-2019/): Danas je u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine održana prva press konferencija povodom Festivala kulture &#8220;Slovo Gorčina&#8221;, koji će se održati u Stocu 26-28 jula. &#8220;Slovo Gorčina&#8221; je festival koji se održava od 1971. godine i bio je prepoznatljiv kulturni događaj u bivšoj državi. U ratu je doživio stanku od nekoliko godina, [&hellip;]
- [Program festivala kulture "Slovo Gorčina" 2019](https://slovogorcina.ba/program-festivala-kulture-slovo-gorcina-2019/)
- [Slovo Gorčina 2018: izvještaj o realizaciji projekta](https://slovogorcina.ba/slovo-gorcina-2018-izvjestaj-o-realizaciji-projekta/):  SLOVO GORČINA 2018   Od petka, 27. jula do nedjelje, 29. jula 2018. godine u Stocu je održan Festival kulture “Slovo Gorčina”. U sklopu festivala, na 3 festivalske lokacije (Šarića kuća, Stari grad Vidoški, Kafe bar “Nota”) održano je 16 programa u kojima je učestvovao 51 registrirani učesnik i uživalo nekoliko stotina Stočana i posjetilaca [&hellip;]
- [KONKURS / NATJEČAJ 2019](https://slovogorcina.ba/konkurs-natjecaj-2019/): [wordpress_file_upload] Festival kulture “Slovo Gorčina” raspisuje KONKURS / NATJEČAJ za dodjelu književne nagrade “Mak Dizdar” za prvu neobjavljenu zbirku poezije mladom pjesniku/mladoj pjesnikinji &nbsp; Pravo učešća na konkursu/natječaju imaju autori i autorice do 35 godina starosti koji pišu na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom ili srpskom jeziku i nemaju objavljenu zbirku pjesama. &nbsp; Nagrade: Prva nagrada: € [&hellip;]
- [Željana Vukanac dobitnica nagrade "Mak Dizdar" u 2018. godini](https://slovogorcina.ba/zeljana-vukanac-dobitnica-nagrade-mak-dizdar-u-2018-godini/): Sinoć se u ambijentu Šarića kuće održala dodjela pjesničke nagrade &#8220;Mak Dizdar&#8221; za najbolju prvu knjigu poezije autora do 35 godina u 2018. godini. Žiri u sastavu Šejla Šehabović, Nadija Rebronja i Adnan Žetica proglasio je dobitnike prve tri nagrade. Treće nagradu je osvojila zbirka&#8221;Kamene gore Spartohorija&#8221; Srđana Sekulića. Druga nagrada pripala je Vladani Perlić [&hellip;]
- [Centar za kulturu Mostar, 25.07.2018.](https://slovogorcina.ba/centar-za-kulturu-mostar-25-07-2018/): Povodom početka festivala kulture Slovo Gorčina koji se ove godine održava od 27. do 29.07. u Stocu, u mostarskom Centru za kulturu održana je press konferencija na kojoj su sudjelovali Gorčin Dizdar, predsjednik Upravnog odbora Udruženja „Slovo Gorčina“, Edim Šator i Adnan Žetica, članovi Upravnog odbora, te umjetnički savjetnik festivala Nenad Rizvanović. Gorčin Dizdar je [&hellip;]
- [STOLAČKI LJETNI UNIVERZITET](https://slovogorcina.ba/stolacki-ljetni-univerzitet/): Fondacija Mak Dizdar i Udruženje “Slovo Gorčina” objavljuju poziv na STOLAČKI LJETNI UNIVERZITET U sklopu festivala kulture “Slovo Gorčina”, od 27. do 29. jula 2018. godine u Stocu će biti održan prvi Stolački ljetni univerzitet. Tema ovogodišnjeg ljetnog univerziteta jeste život i djelo Maka Dizdara, o kojima će se razgovarati u sklopu četiri predavanja: Mak [&hellip;]
- [Program 2018.](https://slovogorcina.ba/program-2018/)
- [KONKURS / NATJEČAJ  za dodjelu književne nagrade "Mak Dizdar"](https://slovogorcina.ba/konkurs-natjecaj-2018/): Festival kulture “Slovo Gorčina” raspisuje KONKURS / NATJEČAJ za dodjelu književne nagrade “Mak Dizdar” za prvu neobjavljenu knjigu poezije Pravo učešća na Konkursu/Natječaju imaju autori i autorice do 35 godina koji pišu na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom ili srpskom jeziku i nemaju objavljenu knjigu pjesama. Nagrade: • Prva nagrada: € 500, statueta Gorčina, objavljivanje knjige pjesama [&hellip;]
- [Književna nagrada Mak Dizdar Aleksandri Jovičić](https://slovogorcina.ba/knjizevna-nagrada-mak-dizdar-aleksandri-jovicic/): Na ovogodišnju konkurs za neobjavljeni rukopis poezije mladog pjesnika stiglo je 15 rukopisa i to 10 iz BiH, 1 iz Hrvatske, 2 iz Crne Gore i 2 iz Srbije. Žiri koji je radio u sastavu prof.dr. Dijana Hadžizukić, predsjednica, prof. dr. Alija Pirić, član i Hadžem Hajdarević, član odlučio je da rukopis Aleksandre Jovičić koji [&hellip;]
- [Program kulturne manifestacije Slovo Gorčina 2017](https://slovogorcina.ba/program-kulturne-manifestacije-slovo-gorcina-2017/): Čast nam je pozvati Vas na kulturnu manifestaciju Slovo Gorčina, Stolac, 4.8 – 11.8.2017.
- [Mito Travar](https://slovogorcina.ba/mito-travar/): Mito Travar, rođen 1977. u Zemunu. Odrastao na nizbrdicama Mrkonjić Grada, jednog od šest gradova u kojima je ostavio po komad života. Od škole ima gimnaziju. Studirao maternji jezik i književnost, ali nije daleko dogurao. Živi u Banja Luci, gdje radi kao TV novinar. Lično se uvjerio da novinari ništa ne mogu promijeniti u društvu. [&hellip;]
- [Enesa Mahmić](https://slovogorcina.ba/enesa-mahmic/): Enesa Mahmić rođena je 04.03.1989. godine u Doboju. Opću gimnaziju završila je u Maglaju 2007. Živi i studira u Zenici- studentica treće godine na Pedagoškom fakultetu, odsjek B/H/S jezik i književnost. Dobitnica je treće nagrade za neobjavljenu zbirku poezije Slovo Gorčina 2009. godine u Stocu. ČAROBNI TRENUTAK Na mjestu koje izaziva uzdah &#8211; Tvoja ruka [&hellip;]
- [Jasmin Saletović](https://slovogorcina.ba/jasmin-saletovic/): Rođen 14.12.1987. godine u Tuzli, gdje je završio i gimnaziju „Meša Selimović“, smjer matematičko-informatički, a trenutno je student 4. godine Fakulteta elektrotehnike u Tuzli. U srednjoj školi uspješno učestvovao na mnogim takmičenjima iz fizike pa je već u 3. razredu predstavljao BiH na 36. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike. U dosadašnje tri godine studija dobitnik Srebrene [&hellip;]
- [Almin Kaplan](https://slovogorcina.ba/almin-kaplan/): Almin Kaplan je rođen u Mostaru, 1985. godine. Piše poeziju i kratke priče. Objavljivao je u književnim časopisima: Most, Motrišta, Slovo Gorčina, i drugim. Dobitnik je dvije nagrade za poeziju: &#8211; Nagrada „Mak Dizdar“ za 2008. godinu (prva nagrada), Manifestacija „Slovo Gorčina“- Stolac (BiH); &#8211; Nagrada „Risto Ratković“ za 2012. godinu (prva nagrada za mlade [&hellip;]
- [Melida Travančić](https://slovogorcina.ba/melida-travancic/): Melida Travančić rođena je 22.3.1985. godine u Doboju. Gimnaziju završila u Tešnju, diplomirala u septembru 2007. godine na Filozofskom fakultetu u Tuzli na odsjeku Bosanski jezik i književnost.Za natprosječan uspjeh ostvaren tokom školske 2006/2007. godine dobitnica je Srebrene plakete Univerziteta u Tuzli. Dobitnica je treće nagrade za neobjavljenu zbirku poezije Slovo Gorčina 2007. godine u [&hellip;]
- [Mensur Ćatić](https://slovogorcina.ba/mensur-catic/): Odžačanin, rođen 7.juna 1959. u Doboju. Gimnaziju završio u Modriči. Po zanimanju pravnik, oženjen, otac dvije kćeri. Najveći i najljepši dio života proveo u Odžaku, živio u Doboju, Sarajevu, Banjoj Luci, Mađarskoj, Poljskoj i Danskoj. Sada živi u Visokom. Ima rukopise dva romana, zbirku kratkih priča, nekoliko eseja i tri zbirke pjesama koje je do [&hellip;]
- [Omer Ć. Ibrahimagić](https://slovogorcina.ba/omer-c-ibrahimagic/): Omer Ć. Ibrahimagić je rođen 1968. godine u Tuzli. Priče i pjesme piše više od petnaest godina. Objavljivao ih je u časopisima i listovima:Kratki spoj, Zmaj od Bosne, Večernje novine, Kabes, Svijet, Most, Frontslobode, Oblici, Zapis, Album, Godišnjak, Behar, Jutarnje novine, Ostrvo, Pogledi i Bosanska Sumejja. Nagrađen je na nekoliko književnih konkursa i zastupljen u [&hellip;]
- [Selma Dizdar](https://slovogorcina.ba/selma-dizdar/): Do 1992.godine studentica Pedagoške akademije, Odsjek za jezik i književnost; suradnica na Radio Mostaru i listu ‘Sloboda’. Ispisuje poeziju. Oktobra 1991.godine dobitnica Nagrade ‘Slovo Gorčina’ za neobjavljenu zbirku poezije ‘Septembarska ćutanja’. U ratu radi kao novinar-voditelj na Radiju BiH, Ratni studio Mostar, do maja 1993.godine. Od 1996.godine do 2000.godine studentica Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevo, [&hellip;]
- [Naida Mujkić](https://slovogorcina.ba/naida-mujkic/): Naida Mujkić, rođena 15.1.1984. godine u Doboju. Opću gimnaziju je završila u Doboj-Istoku. Studira na Filozofskom fakultetu u Tuzli , Odsjek bosanski jezik i književnost ( IV godina). Dobitnica je Srebrene (školska 2004/2005) i Bronzane plakete (školska 2005/2006) Univerziteta u Tuzli za natprosječan uspjeh. Dobitnica je prve nagrade za Najbolju neobjavljenu knjigu pjesama na manifestaciji [&hellip;]
- [Muamer Kodrić](https://slovogorcina.ba/muamer-kodric/): Muamer Kodrić je rođen u Stocu 1973. Objavio brojne tekstove iz oblasti orijentalistike/iranistike u časopisima Znakovi vremena, Beharistan, Život, Lica, Odjek… Priredio antologiju iranske kratke priče Bazar kaligrafa (Zagreb, 2006) i Antologiju savremene perzijske književnosti (Sarajevo 2005). Preveo je niz klasičnih djela perzijske kniževnosti (Divani Shams, Dželaluddin Rumi, Spomenica Dobrih, Feriduddin Attar, Beharistan, Abdurrahman Dzami…). [&hellip;]
- [Miljenko Jergović](https://slovogorcina.ba/miljenko-jergovic/): Rođen je 28. maja 1966. u Sarajevu gdje je i odrastao. Diplomirao je filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Njegov književnički talent prepoznat je prvom pjesničkom zbirkom “Opservatorija Varšava” objavljenom 1988. godine, za koju je dobio Goranovu nagradu i Nagradu Mak Dizdar. Kasnije objavljuje još dvije zbirke poezije. Godine 1992. počinje suradnju [&hellip;]
- [Selim Arnaut](https://slovogorcina.ba/selim-arnaut/): Selim Arnaut, rođen 24. maja 1962. godine u Zenici, je bosanskohercegovački književnik i kolumnista sedmičnjaka “Ljiljan”. Studirao je filozofiju sa sociologijom na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Nakon završenog studija u Sarajevu, zajedno sa književnikom Zilhadom Ključaninom, pokreće časopis Književna Revija. Posljednji broj časopisa, kojeg je uredio zajedno sa prozaistom Karimom Zaimovićem, izašao je pred rat [&hellip;]
- [Fatmir Alispahić](https://slovogorcina.ba/fatmir-alispahic/): Rođen 9. novembra 1966. u Tuzli. Diplomirao književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Književnik, publicista i novinar. Autor jedanaest knjiga i četiri izvedena dramska teksta.Priređivač više desetina knjiga i publikacija. Kolumnista više bh. listova. Autor brojnih feljtona i publicističkih radova. Osnivač i suosnivač nekoliko nevladinih organizacija.
- [Rapko Orman](https://slovogorcina.ba/rapko-orman/): Rapko Orman rođen je 1945. godine u Sturbi kod Livna. Diplomirao je na Višoj pedagoškoj školi u Banjaluci. Radio je na Narodnom univerzitetu/sveučilištu – Centar za kulturu i obrazovanje, do ljeta 1993. Od jeseni 2001. godine nastavnik je u Osnovnoj školi “Ivan Goran Kovačić” u Livnu – područna škola u Lištanima. Za poeziju je nagrađivan: [&hellip;]
- [Fadila Arnautović-Alić](https://slovogorcina.ba/fadila-arnautovic-alic/): Rođena u Prijedoru 1948. godine. Od 1960. živjela je u Banja Luci gdje je završila Srednju medicinsku školu i Pedagošku akamediju. Od 1975. godine do izbijanja rata u BiH radi kao nastavnik maternjeg jezika u Zenici.. 1992 sa porodicom odlazi u Austriju. Sada živi i radi u Beču kao nastavnik maternjeg jezika i medicinska sestra. [&hellip;]
- [Goran Simić](https://slovogorcina.ba/goran-simic/): Rođen je 20. oktobra 1952. u Bosni i Hercegovini. Njegova poezija, eseji su objavljivani i u mnogim značajnijim časopisima u bivšoj Jugoslaviji, a i u inostranstvu. Pisao je i kratke priče, drame, radio drame i bio je urednik nekoliko književnih časopisa. Odselio je u Kanadu 1996. kao izbjeglica pod pokroviteljstvom PEN-a iz Kanade. GRAD I [&hellip;]
- [Dragoslav Dedović](https://slovogorcina.ba/dragoslav-dedovic/): Rođen je 1963. u Zemunu. Odrastao je u Kalesiji, gimnaziju je završio u Tuzli. Nakon okončanog studija žurnalistike u Sarajevu (1986) radio je kao urednik u tuzlanskom “Grafičaru”. Od 1992. boravi u Njemačkoj. Magistrirao je na interdisciplinarnom odsjeku “Europastudien” Univerziteta u Aachenu. Novinar je Bosanskog programa Radija Deutsche Welle. Živi u Kolnu. FRA DIABOLO, BERBA [&hellip;]
- [Mile Stojić](https://slovogorcina.ba/mile-stojic/): Mile Stojić rođen je 21. januara 1955. u Dragićini (Bosna i Hercegovina). Pjesnik, esejist, antologičar i novinski pisac. Studij južnoslavenskih književnosti i jezika diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Do juna 1992. živio je u Sarajevu od pisanja i uređivanja književnih publikacija. Nakon toga radi kao lektor na Slavističkom institutu Sveučilišta u Beču. Član [&hellip;]
- [Džemaludin Latić](https://slovogorcina.ba/dzemaludin-latic/): Rođen je 1957. u mjestu Pridvorci, selu smještenom između Crnog vrha i Vranice. Osnovnu školu pohađao je u Borovoj ravni i u Voljevcu, a već u šestom razredu objavio je svoje prve pjesme. Godine 1972. upisao je vjersku školu Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu i tada je počeo objavljivati vjerske i ljubavne pjesme. Poslije medrese [&hellip;]
- [Zilhad Ključanin](https://slovogorcina.ba/zilhad-kljucanin/): Zilhad Ključanin je bosanskohercegovački književnik koji je rođen 5. marta 1960. u Trnovi kod Sanskog Mosta. Studije filozofije i sociologije završio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a magistrirao iz književno-teorijskih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Piše poeziju, prozu, književnu kritiku, esejistiku i novinske tekstove. Djela su [&hellip;]
- [Admiral Mahić](https://slovogorcina.ba/admiral-mahic/): Rođen 19.1.1948. godine u Banjoj Luci. Završio tehničku školu. Bio je vanredno upisan na Filozofski fakultet u Sarajevu, ali je pred rat napustio studije. Radio je kao mornar, ribar, konobar, poštar, radio spiker, novinar… Pored poezije objavljuje i prozu, zabilješke sa putovanja, drame; objavio je niz dramskih tekstova za djecu emitovanih na Radio-Sarajevu. Živi kao [&hellip;]
- [Diana Ondelj – Maksumić](https://slovogorcina.ba/diana-ondelj-maksumic/): DIANA ONDELJ – MAKSUMIĆ rođena je 21. decembra 1969. godine u Mostaru. Završila je studij bosanskog jezika i književnosti na Pedagoškoj akademiji u Mostaru. Na posljednjoj prijeratnoj manifestaciji „Slovo Gorčina“ u Stocu, u oktobru 1991. godine, jedan je od pobjednika književnog konkursa za prvu neobjavljenu zbirku poezije. Od 1993. do 1997. živi u Italiji i [&hellip;]
- [Diana Burazer](https://slovogorcina.ba/diana-burazer/): Rođena 23.10.1953 u Zagrebu. Školovala se u Pleternici (Slavonija) i Ljubuškom (BiH), gdje je završila i Gimnaziju. Diplomirala je Teorijsku matematiku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Od 1977 godine do početka rata (1992 godine) živjela i radila u Mostaru, gdje je bila jedan od pokretača svih aktivnosti Knjževne omladine, te izdavačke djelatnosti za mlade (biblioteka [&hellip;]
- [Munib Delalić](https://slovogorcina.ba/munib-delalic/): Rođen 3. oktobra 1950. u Ljubuškom. Osnovnu školu i gimnaziju završio u rodnom mjestu, a studij književnosti i jezika na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Od 1974. živio i radio u Mostaru, baveći se prosvjetnim i književnim radom.Od septembra 1993. nalazi se u Oslu, gdje radi kao pisac i lektor na Institutu za slavistiku. Zastupljen je [&hellip;]
- [Ismet Smajlović](https://slovogorcina.ba/ismet-smajlovic/): Rođen 23. 12. 1950. godine u Lascima kod Višegrada. Osnovnu školu i gimnaziju završio u gradu na Drini, a Filozofski fakultet u Sarajevu. Bio srednjoškolski profesor u Višegradu i Konjicu,a predavao i na Pedagoškoj akademiji Mostarskog univerziteta, na Odsjeku za bosanski jezik. Objavio: stihozbirku „Bezavičajnik“ (1998.), spomen-publikaciju „Zatvorena knjiga života“ (2001.), knjigu aforističkih eseja i [&hellip;]
- [Mladenko Marijanović](https://slovogorcina.ba/mladenko-marijanovic/): Rođen 31.10.1969. godine u Varešu. Objavio zbirku priča “Kad i zvona zanijeme” 2006. godine. Živi i radi u Varešu kao glavni i odgovorni urednik lokalnog mjesečnika “Bobovac”. Dobitnik prve nagrade za neobjavljenu zbirku poezije na manifestaciji “Slovo Gorčina” 2010. godine u Stocu. HAJDUCI STUPAJU U ŠTRAJK Ma u što se pretvori zemlja ova ni namjernika [&hellip;]
- [Konkurs za dodjelu književne nagrade Mak Dizdar](https://slovogorcina.ba/konkurs-natjecaj/): Upravni odbor Kulturne manifestacije Slovo Gorčina, Stolac, na sjednici održanoj dana 18.04.2017. godine, raspisuje KONKURS / NATJEČAJ za dodjelu književne nagrade Mak Dizdar za prvu neobjavljenu knjigu poezije. Rukopise u tri primjerka, obavezno pod šifrom i sa rješenjem šifre (koja će sadržavati ime i prezime, adresu i broj telefona), slati na adresu:
- [Program kulturne manifestacije Slovo Gorčina 2016](https://slovogorcina.ba/program-kulturne-manifestacije-slovo-gorcina-2016/): Čast nam je pozvati Vas na kulturnu manifestaciju Slovo Gorčina, Stolac, 12.8 – 14.8.2016. Program Kulturne manifestacije Stolac, 2016. Petak 12.8.2016. 19:30 Gradski park Svečano otvaranje
- [Konkurs za dodjelu književne nagrade Mak Dizdar](https://slovogorcina.ba/konkurs-za-dodjelu-knjizevne-nagrade-mak-dizdar/): Upravni odbor Kulturne manifestacije Slovo Gorčina, Stolac, na sjednici održanoj dana 18.05.2016. godine, raspisuje KONKURS / NATJEČAJ za dodjelu književne nagrade Mak Dizdar za prvu neobjavljenu knjigu poezije. Rukopise u tri primjerka, i sa jednim primjerkom zbirke na CD-u, obavezno pod šifrom i sa rješenjem šifre (koja će sadržavati ime i prezime, adresu i broj [&hellip;]
- [Alan Pejković](https://slovogorcina.ba/alan-pejkovic/): Rođen je 1971. godine u Banjaluci. U Švedskoj dobija tri univerzitetske diplome: MA u engleskom jeziku i književnosti, BA u historiji religija te diplomu za gimnazijskog profesora švedskog i engleskog jezika. Trenutno završava doktorat na katedri za američku književnost u Uppsali sa disertacijom koja tretira liminalne figure roda i spolnosti u suvremenom američkom romanu. Pored [&hellip;]
- [Program kulturne manifestacije Slovo Gorčina 2015](https://slovogorcina.ba/program-kulturne-manifestacije-slovo-gorcina-2015/): Čast nam je pozvati Vas na kulturnu manifestaciju Slogo Gorčina 2015, Stolac, 28.8 – 30.8.2015. Program Kulturne manifestacije
- [Konkurs za dodjelu književne nagrade Mak Dizdar (Slovo Gorčina 2015)](https://slovogorcina.ba/konkurs-za-dodjelu-knjizevne-nagrade-mak-dizdar-slovo-gorcina-2015/): Upravni odbor Kulturne manifestacije Slovo Gorčina, Stolac, na sjednici održanoj dana 06.06.2015. godine, raspisuje KONKURS / NATJEČAJ za dodjelu književne nagrade Mak Dizdar za prvu neobjavljenu knjigu poezije. Rukopise u tri primjerka, obavezno pod šifrom i sa rješenjem šifre (koja će sadržavati ime i prezime, adresu i broj telefona), slati na adresu:
- [Program Kulturne manifestacije SLOVO GORČINA 2014](https://slovogorcina.ba/program-kulturne-manifestacije-slovo-gorcina-2014/): Slovo Gorčina, Stolac 8.8-10.8.2014. Petak 8.8.2014. 19:30 Gradski park Svečano otvaranje 20:30 Radimlja Recital poezije Miljenka Jergovića Režija: Tanja Miletić-Oručević Stihove govore: Robert Pehar i Igor Vidačković Dodjela književne nagrade Mak Dizdar mladom pjesniku
- [Konkurs za dodjelu književne nagrade Mak Dizdar 2014](https://slovogorcina.ba/konkurs-za-dodjelu-knjizevne-nagrade-mak-dizdar-2014/): Upravni odbor Kulturne manifestacije Slovo Gorčina, Stolac, na sjednici održanoj dana 03.05.2014. godine, raspisuje KONKURS / NATJEČAJ za dodjelu književne nagrade Mak Dizdar za prvu neobjavljenu knjigu poezije. Rukopise u tri primjerka, obavezno pod šifrom i sa rješenjem šifre (koja će sadržavati ime i prezime, adresu i broj telefona), slati na adresu:
- [Dobitinici nagrade Mak Dizdar 2013](https://slovogorcina.ba/dobitinici-nagrade-mak-dizdar-2013/): Na ovogodišnji konkurs za Književnu nagradu Mak Dizdar mladom pjesniku za prvi neobjavljeni rukopis pristiglo je 38 rukopisa iz BiH, Hrvatske i Srbije. Žiri, kojeg su sačinjavali prof.dr. Alija Pirić, književnica Jasmina Musabegović, književnik Miro Petrović, je odlučio da su ovogodišnji nagrađeni: Bojan Krivokapić iz Novog Sada, Srbija Safija Vehabović iz Zenice Aldina Medija Ligata [&hellip;]
- [Program manifestacije Slovo Gorčina, Stolac 2013](https://slovogorcina.ba/program-manifestacije-slovo-gorcina-stolac-2013/): P.P. br. 49, 88 360 Stolac e-mail: slovo.gorcina@yahoo.com Program manifestacije Slovo Gorčina, Stolac 23.8-25.8.2013. Petak 23.8.2013. 19:30 Gradski park Svečano otvaranje: akademik Dževad Karahasan Recital poezija Maka Dizdara: Hasija Borić
- [VIDEO: Kafa sa… Rambom Amadeusom](https://slovogorcina.ba/video-kafa-sa-rambom-amadeusom/): Antonije Pušić, poznatiji pod pseudonimom Rambo Amadeus, bio je gost ovogodišnjeg izdanja Festivala kulture &#8220;Slovo Gorčina&#8221; u sklopu kojeg je u Stocu održao koncert, ali i u programu &#8220;Kafa sa&#8230;&#8221;, kroz razgovor sa novinarkom Kristinom Ljevak Bajramović, prisutnima približio svoj rad. Za one koji nisu bili u prilici prisustvovati razgovoru, ali i one koji isti žele ponovo poslušati, donosimo videosnimak, kao i Rambove impresije o Festivalu &#8220;Slovo Gorčina&#8221;. Kultni crnogorski muzičar, pjesnik i hroničar vremena kaže da je neobična činjenica je posredno, porodično vezan za ovaj festival. &nbsp;&#8220;Moj pokojni otac Ilija Pušić bio je arheolog i kustos Zavičajnog muzeja u Herceg [&hellip;]
- [Završeno 'Slovo Gorčina’: San Maka Dizdara odsanjan 55. put](https://slovogorcina.ba/2823-2/): Ovogodišnje izdanje Festivala kulture “Slovo Gorčina”, koje je održano od 24. do 26. jula u Stocu, još jednom je grad na Bregavi učinilo  mjestom susreta nekih od najznačajnijih regionalnih i bosanskohercegovačkih književnika i umjetnika, potvrđujući predanost onome o čemu je svojevremeno maštao veliki bosanskohercegovački pjesnik Mak Dizdar. “Iako se utisci tek trebaju sleći, već sada s ponosom mogu reći da smo imali najuspješnije izdanje do sada u sklopu kojeg smo publici Slova Gorčina ponudili zaista nesvakidašnji program i donijeli ono najbolje iz savremene bosanskohercegovačke i međunarodne kulture”, rekao je Gorčin Dizdar, predsjednik Upravnog odbora Festivala kulture “Slovo Gorčina”. “Posebno me čini [&hellip;]
- [Rambo Amadeus stolačkoj publici priredio nezaboravno iskustvo](https://slovogorcina.ba/rambo-amadeus-stolackoj-publici-priredio-nezaboravno-iskustvo/): U sklopu muzičkog programa Festivala kulture “Slovo Gorčina”, u Stocu je održan jedan od najuzbudljivijih muzičkih događaja ovog ljeta. Posjetioce festivala je pod otvorenim stolačkim nebom duboko u noć zabavljao legendarni Antonije Pušić, poznatiji pod imenom Rambo Amadeus. Jedinstvenim, duhovitim i improvizovanim nastupom, po kojima je poznat, svjetski megacar i tvorac naziva turbofolk pružio je Stočanima nezaboravno iskustvo. Govoreći o tome šta se događa na sceni&nbsp; što se nikada ne može dogoditi u studiju, Rambo je naglasio da je publika “neodvojivi dio programa”. “Koncert ima smisla tek kad krene da rezonira s auditorijumom. To je dvosmjerna staza u kojoj su oba [&hellip;]
- [Drugi dan 'Slova Gorčina’ u Stocu okupio velika regionalna književna imena](https://slovogorcina.ba/drugi-dan-slova-gorcina-u-stocu-okupio-velika-regionalna-knjizevna-imena/): Drugi dan Festivala kulture “Slovo Gorčina” donio je niz književnih promocija i razgovora s nekim od najznačajnijih savremenih regionalnih autora, no u isto vrijeme nije zapostavljen ni umjetnički segment festivala u sklopu kojeg je otvorena izložba “Nostalgija djetinjstva” Hanne Dujmović, kao ni muzički segment koji je obilježen nastupom kultnog crnogorskog muzičara Ramba Amadeusa. Hanna Dujmović, mlada bosanskohercegovačka akademska umjetnica koja niže međunarodne uspjehe, predstavila je ciklus slika koji je nastao tokom 2025. godine, kao intimno, ali univerzalno putovanje kroz fragmente autoricinog najranijeg sjećanja. “Cilj izložbe je otvoriti kolektivno razmišljanje o prošlosti i o vrijednostima koje smo možda potisnuli, a koje vrijedi [&hellip;]
- [Gibonnijevi sithovi i izložba Arlete Ćehić na otvorenju 'Slova Gorčina’](https://slovogorcina.ba/gibonnijevi-sithovi-i-izlozba-arlete-cehic-na-otvorenju-slova-gorcina/): Festival kulture “Slovo Gorčina”, koji se od 1971. godine održava u čast velikog bosanskohercegovačkog pjesnika Maka Dizdara, tradicionalno je otvoren među kamenim spavačima na nekropoli stećaka Radimlja. “Broj posjetilaca raste iz godine u godinu i lijepo je to vidjeti”, rekao je Gorčin Dizdar, predsjednik Upravnog odbora Festivala kulture “Slovo Gorčina” na početku večeri, ističući da veliku zahvalnost za to duguje malom, ali posvećenom timu koji stoji iza organizacije. “Zahvalan sam im, jer je riječ o ljudima koji ulažu ogromne napore kako bi ovo bilo moguće”, rekao je Dizdar. Nakon toga, prisutnima se obratio Dominik Urak, zamjenik ambasadora Austrije u BiH, koji [&hellip;]
- [‘Slovo Gorčina’: Umjetnička kolonija koja slavi Maka Dizdara i promovira bogato naslijeđe Stoca](https://slovogorcina.ba/slovo-gorcina-umjetnicka-kolonija-koja-slavi-maka-dizdara-i-promovira-bogato-naslijedje-stoca/): Festival kulture “Slovo Gorčina”, koji će biti održan od 24. do 26. jula u Stocu, bogatim i raznovrsnim programom, predstavljenim na press konferenciji koja je održana u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti, slavi Maka Dizdara i promovira bogato naslijeđe Stoca. “Slovo Gorčina”,jedan od najstarijih festivala u Bosni i Hercegovini koji se od 1971. godine održava u čast velikog bosanskohercegovačkog pjesnika Maka Dizdara, i ove godine će u Stocu okupiti eminentne bosanskohercegovačke i regionalne književnike, naučnike i umjetnike različitih disciplina. Među ovogodišnjim gostima su i hrvatski kantautor i pjesnik Zlatan Stipišić Gibonni, crnogorski muzičar Rambo Amadeus, bosanskohercegovačke umjetnice Arleta Ćehić i Hanna [&hellip;]
- [Peđa Radović](https://slovogorcina.ba/pedja-radovic/): Peđa Radović je muzički selektor koji već više od decenije od zaborava spašava manje poznatu i zaboravljenu jugoslavensku muziku nastalu između 1950. i 1990. godine. Arhivira je i predstavlja na svom YouTube kanalu koji, s više od 60 hiljada pratilaca i s milionskim pregledima, predstavlja istinsku riznicu jugoslavenske muzike, a publici je dodatno približava kroz svoje DJ nastupe. Žanrovski raspon njegovih selekcija kreće se od šlagera i zabavne muzike, preko funka i diska, pa sve do rijetkih bisera eksperimentalne elektronike, čime gradi autentičan i prepoznatljiv muzički identitet. Posljednjih pet godina aktivno nastupa na žurkama i festivalima širom bivše Jugoslavije, gdje kroz [&hellip;]
- [SAHFI - Benjamin Rifatbegović](https://slovogorcina.ba/sahfi-benjamin-rifatbegovic/): SAHFI (Benjamin&nbsp;Rifatbegović) je DJ i producent koji je zahvaljujući roditeljima rano ušao u svijet raznolikih muzičkih žanrova. Taj muzički intelekt postao je temelj njegovog autentičnog izraza, a ljubav prema house muzici odvela ga je u istraživanje elektronskog zvuka. Eksperimentisanjem s različitim muzičkim pravcima – od Nu Disca, Progressive i Tech Housea, do Melodica, EDM-a, Dubstepa i Drum and Bassa – SAHFI je izgradio prepoznatljiv stil. Nastupao je na brojnim poznatim lokacijama i događajima sarajevske scene, kao i mnogim drugim mjestima koja mapiraju savremenu klupsku kulturu.
- [Almir Marić](https://slovogorcina.ba/almir-maric/): Almir Marić je rođen 1986. u Mostaru. Trenutno radi na Odsjeku za historiju Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić”. Područje Marićevog užeg naučnog interesovanja je antičko razdoblje na prostoru današnje Bosne i Hercegovine, rimska provincija Dalmacija, razvoj klasične historije i arheologije u Bosni i Hercegovini, rimsko provincijalno društvo, rimska vojna historija, rimski epigrafski spomenici, religija… Učestvovao je, kao učesnik i organizator, na brojnim naučnim skupovima, konferencijama, okruglim stolovima, radionicama, a radove objavljuje u raznim publikacijama, poput&nbsp;“Istraživanja”,&nbsp;“Glasnika Zemaljskog muzeja”,&nbsp;“Godišnjaka Centra za balkanološka ispitivanja” itd.
- [Šaćir Filandra](https://slovogorcina.ba/sacir-filandra/): Šaćir Filandra je rođen 1961. godine u Crnićima, Stolac. Redovni je univerzitetski profesor, a od 2011. do 2019. godine obnašao je funkciju dekana Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. Autor je knjiga&nbsp;“Bošnjaci nakon socijalizma (o bošnjačkom identitetu u postjugoslovenskom dobu)”,&nbsp;“Bošnjačka politika u XX stoljeću”,&nbsp;“Bošnjaci i Moderna”, te&nbsp;“Moj zavičaj u svjetskoj povijesti: igra identiteta”. Nosilac je koautorstva za knjigu&nbsp;“Bošnjačka ideja” (sa Enesom Karićem) te autor više od četrdeset naučnih i stručnih radova. Bio je glavni i odgovorni urednik Izdavačkog preduzeća “Sejtarija” u Sarajevu od 1994. do 2010. godine, a u periodu od 1988. do 1990. glavni i odgovorni urednik časopisa za kulturu “Lica” u [&hellip;]
- [Markus Passecker](https://slovogorcina.ba/markus-passecker/): Markus Passecker je kreativni tehnolog, doktorand i univerzitetski predavač sa sjedištem u Beču. Njegov umjetnički fokus usmjeren je na imerzivna iskustva kroz instalacije i performanse koji reagiraju na tijelo, kao i na umjetničku upotrebu velikih arhiva kulturnog naslijeđa. Istražuje poveznice između tijela, digitalnih tehnologija i historijskih skupova podataka. Njegovi kolaborativni radovi spajaju fizičke, virtuelne i arhivske stvarnosti.
- [Nenad Rizvanović](https://slovogorcina.ba/nenad-rizvanovic/): Nenad Rizvanović je rođen 1968. u Osijeku. Poeziju, prozu i kritiku objavljuje od 1985. Autor je niza zbirki poezije, eseja i romana, urednik s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu i izdavaštvu, član Hrvatskog društva pisaca i PEN-a BiH.  Uređivao je novine, časopise i književne festivale, a bio je i voditelj kultne zagrebačke tribine Književni petak. Od 2001. radi u izdavaštvu, kao urednik i glavni urednik.
- [Ante Tomić](https://slovogorcina.ba/ante-tomic/): Ante Tomić je rođen 1970. u Splitu. Hrvatski je pisac, novinar, kolumnista, bloger i scenarista, prepoznatljiv po svom humoru, satiričnim kolumnama i romanima. Studij filozofije i sociologije završio je u Zadru, nakon čega gradi zapaženu karijeru kao profesionalni novinar i kolumnista, prvo u Slobodnoj Dalmaciji, a potom u Jutarnjem listu. Za novinarski rad je dvaput nagrađen priznanjem Hrvatskog novinarskog društva &#8220;Marija Jurić Zagorka&#8221;. Književnu karijeru započeo je 1997. godine zbirkom priča &#8220;Zaboravio sam gdje sam parkirao&#8221;. Njegov roman &#8220;Što je muškarac bez brkova&#8221; doživio je nekoliko izdanja, a 2005. je ekranizovan u veoma hvaljenom istoimenom filmu. Mnogi njegovi romani adaptirani su [&hellip;]
- [Ahmed Burić](https://slovogorcina.ba/ahmed-buric/): Ahmed Burić je rođen u Sarajevu 1967. godine. Objavio je više knjiga poezije (“Bog tranzicije”, “Posljednje suze nafte i krvi”, “Maternji jezik”, “Vrata raja” i “Hipertenzija”), zbirku priča (“Devet i po”), knjige eseja (“Od Ivana do Azize” i “Nekrolog jednoj epohi”) i roman (“Tebi šega što se zovem Donald?”). Kao muzičar je objavio muzičko-pjesnički album “Sin pustinje”, temeljen na njegovoj poeziji, i album “Valceri iz Translajtanije”, koji je rađen prema istoimenoj knjizi Nenada Rizvanovića. Njegovi tekstovi prevođeni su na brojne jezike, a književni i novinarski trag ostavio je u cijelom regionu, od Ljubljane do Sarajeva, od eseja do songa.
- [Martina Mlinarević](https://slovogorcina.ba/martina-mlinarevic/): Martina Mlinarević je rođena 1982. u Ljubuškom. Svoj profesionalni put gradila je u novinarstvu, kao urednica časopisa, radijskih i televizijskih dijaloških emisija, te kolumnistica vodećih portala u regiji. Do sada je objavila izuzetno uspješne i prevedene naslove “Neprocjenjivo”, “Ljetos i drugi ledovi”, “Huzur”, “Bukača” i “Prenijet ću te preko Praga”. Istaknuta je aktivistica u polju ljudskih prava i ženskog zdravlja. Nositeljica je ordena talijanskog predsjednika Mattarelle i titule Cavaliere della Repubblica Italiana. Odlikovana je i ordenom križa III. stupnja od strane češke Armade. Od 2020. obnaša funkciju ambasadorice Bosne i Hercegovine u Češkoj Republici.
- [Kristina Ljevak Bajramović](https://slovogorcina.ba/kristina-ljevak-bajramovic/): Kristina Ljevak Bajramović diplomirala je komparativnu književnost i završila Visoku školu novinarstva Media Plan. Dvadeset pet godina se bavi novinarstvom. Najduže je radila na Federalnoj televiziji, najprije kao novinarka, a potom urednica u Redakciji za kulturu. Uređivala je mjesečnik Urban magazin. Bila je v.d. direktorice Televizije Sarajevo u najkraćem mandatu u historiji menadžmenta. Urednica je u izdavaštvu, autorica je i koautorica brojnih analiza posvećenih štetnim narativima, načinu izvještavanja o LGBT pravima ili ženama u političkom životu Bosne i Hercegovine. Predavačica je na različitim oblicima edukacija posvećenih pravima LGBT osoba i prevenciji rodno uslovljenog nasilja kao i tretmanu žena u medijima. Moderatorica [&hellip;]
- [Arleta Ćehić](https://slovogorcina.ba/arleta-cehic-2/): Arleta Ćehić je nagrađivana multidisciplinarna bosanskohercegovačka umjetnica, čiji rad obuhvata skulpturu, baletsku pedagogiju, koreografiju, kostimografiju, ples flamenca, režiju, fotografiju i videominijature. Ova istaknuta umjetnica ima respektabilnu međunarodnu karijeru, u kojoj se izdvajaju njeno učešće na 18. Venecijanskom bijenalu arhitekture / Osten Art Pavillon ( Palazzo Albrizzi Capello), te izlaganje u okviru Oktobarskih pariških dana umjetnosti preko respektabilnog Realites Nouvelles tri godine zaredom (2017, 2018. i 2019.). Radovi su joj izlagani širom svijeta: u Parizu (Realités Nouvelles), Grenoblu, Hamburgu, Briselu, Sao Paolu, Sakramentu i New Havenu… a za svoj rad je nerijetko i nagrađivana. Za videorad “Turning point” je 2023. gobila nagradu [&hellip;]
- [Svetislav Basara](https://slovogorcina.ba/svetislav-basara/): Svetislav Basara (Bajina Bašta, 1953) jedan je od najčitanijih i najprevođenijih srpskih pisaca i kolumnista, odnedavno vodi i televizijsku emisiju Crveni karton na TV Kurir. Objavio je više od 40 romana, zbirki pripovedaka, drama i eseja. Dobitnik je dve Ninove nagrade za roman godine (Uspon i pad Parkinsonove bolesti, 2006 i Kontraendorfin, 2021), a kao kolumnista beogradskog Danasa nagrađen je i priznanjem Stanislav Staša Marinković. Od 2001. do 2005. bio je ambasador SR Jugoslavije na Kipru.&nbsp;
- [Rambo Amadeus](https://slovogorcina.ba/rambo-amadeus/): Antonije Pušić, poznatiji kao Rambo Amadeus, odavno je pojam koji prevazilazi okvire muzike. Pjesnik, kompozitor, inovator, filozof, društveni aktivista — i, prije svega, hroničar svog doba. Rođen u Kotoru, odrastao u Herceg Novom, sa beogradskom radnom adresom, on je već decenijama jedan od najprepoznatljivijih glasova regiona. Njegove pjesme predstavljaju originalnu mješavinu žanrova, dok satiričnim tekstovima vješto raščlanjuje sve anomalije savremenog društva. Iza sebe ima dvadesetak studijskih i koncertnih albuma, muziku za brojne pozorišne predstave, kao i originalnu partituru za nijemi film Frica Langa “Metropolis” iz 1927. godine, koju je izveo sa muzičarima Beogradske filharmonije. Potpisuje i kadencu za Mocartov Koncert za [&hellip;]
- [Hanna Dujmović](https://slovogorcina.ba/hanna-dujmovic/): Hanna Dujmović (Sarajevo, 1994) akademska je umjetnica koja djeluje u područjima slikarstva, skulpture i novih umjetničkih praksi. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu, gdje je nagrađena Srebrnom značkom Univerziteta. Izlagala je u BiH i inostranstvu — od Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva do Japana i Južne Koreje — a njeni radovi nalaze se u više od 600 privatnih kolekcija širom svijeta.
- [Amela Halilović](https://slovogorcina.ba/amela-halilovic/)
- [Zlatan Stipišić Gibonni](https://slovogorcina.ba/zlatan-stipisic-gibonni/): Zlatan Stipišić Gibonni rođen je u Splitu 1968. godine. Glazbenu karijeru započeo je sredinom osamdesetih, a solistički put gradi od 1991. godine. Autor je brojnih evergreena domaće pop glazbe, dobitnik prestižnih nagrada, ambasador UNICEF-a i jedan od najprepoznatljivijih kantautora na prostoru bivše Jugoslavije. Njegove pjesme snimane su u londonskom Abbey Road studiju, a album „20th Century Man” uvrstio ga je na listu Los Angeles Timesa među 15 izvođača koje treba poslušati. Pored glazbe, Gibonni je i pjesnik čiji stihovi — prožeti mediteranskom melankolijom, ljubavlju i pitanjima identiteta — žive i bez melodije, snažno i samostalno. Autor je zbirke „Bandire potonulog carstva” [&hellip;]
- ["Slovo Gorčina" 2026: Vodeći glasovi regionalne kulturno-umjetničke scene u Stocu](https://slovogorcina.ba/slovo-gorcina-2026-vodeci-glasovi-regionalne-kulturno-umjetnicke-scene-u-stocu/): Festival kulture Slovo Gorčina, jedan od najstarijih festivala u Bosni i Hercegovini, od 24. do 26. jula u Stocu ponovo okuplja eminentne bosanskohercegovačke i regionalne književnike, naučnike i umjetnike različitihdisciplina. Među ovogodišnjim gostima su i hrvatski kantautor i pjesnik Zlatan Stipišić Gibonni, crnogorski muzičar Rambo Amadeus i bosanskohercegovačka slikarka Hanna Dujmović. Festival Slovo Gorčina nastao je na temelju ideje i u čast Maka Dizdara, koji je sanjao da se u njegovom rodnom Stocu, na brojnim otvorenim pozornicama, održavaju susreti najznačajnijih umjetnika tadašnje Jugoslavije. Festival i ove godine u grad na Bregavi dovodi pjesnike, književnike, slikare, književne kritičare, glumce i muzičare, koji [&hellip;]
- [RAMBO AMADEUS – FESTIVAL KULTURE "SLOVO GORČINA" 2026 @Stolac](https://slovogorcina.ba/rambo-amadeus-festival-kulture-slovo-gorcina-2026-stolac/): Festival kulture “Slovo Gorčina” sa ponosom najavljuje koncert Rambo Amadeusa — Stolac, 25. jul 2026. Predstojeće izdanje Festivala kulture “Slovo Gorčina” donosi jedan od najuzbudljivijih muzičkih događaja ovog ljeta. U Stolac, grad koji već decenijama riječ čuva kao svetinju i čiji duh počiva na stihovima Maka Dizdara, 25. jula 2026. godine stiže umjetnik čiji se opus već četiri decenije temelji upravo na moći riječi — oštre, slobodne, satirične, nepotkupljive. Spoj Stoca i Rambo Amadeusa nije slučajan. To je susret dvije srodne energije koje vjeruju da kultura mora misliti, propitivati i provocirati. Festival koji slavi pjesničku riječ ne može imati primjerenijeg gosta [&hellip;]
- [Otvoren KONKURS / NATJEČAJ za nagradu „Mak Dizdar” 2026](https://slovogorcina.ba/otvoren-konkurs-natjecaj-za-nagradu-mak-dizdar-2026/): Festival kulture&nbsp;Slovo Gorčina&nbsp;raspisao je KONKURS / NATJEČAJ za dodjelu književne nagrade&nbsp;„Mak Dizdar”&nbsp;za prvu neobjavljenu zbirku poezije mladim autorima i autoricama do 35 godina starosti. Prijaviti se mogu autori koji pišu na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku, a još nisu objavili zbirku pjesama. Prva nagrada uključuje novčani iznos od&nbsp;500 eura,&nbsp;statuetu Gorčina, i objavu zbirke u partnerstvu s izdavačkom kućom&nbsp;Buybook. Konkurs je otvoren do 14. juna/lipnja 2026., a svi detalji i prijavni obrazac dostupni su na službenoj stranici Festivala: 👉 Prijavi se
- [Jedenje zida: o slikama Igora Borozana](https://slovogorcina.ba/jedenje-zida-o-slikama-igora-borozana/): Piše: Miljenko Jergović Na svakoj od ovih slika nešto se zbiva. Na nekima je tajanstvena poruka, mitski znak, skriveno slovo&nbsp;neodgonetnutog alfabeta, šifra. Na drugima, a njih je više, neko je fizičko zbivanje. Slike su bijele,&nbsp;crne i sive. Na jednoj nakrivljeni je križ, u savršeno preciznom odnosu s ravninom svijeta, s crtom&nbsp;horizonta. Na svakome kršćanskom groblju, bilo gdje na svijetu, naročito na grobljima malih i&nbsp;zabačenih gradova, pogotovo onim malo starijim, postoje ti nakrivljeni križevi, na kojima se obično&nbsp;više ne prepoznaje ime. Odživljeni život nepoznatog čovjeka sveo se na znak, na nešto što je korak&nbsp;od apstrakcije. A onda se znak pod utjecajima gravitacije [&hellip;]
- [Dvije sobe (odlomak iz rukopisa)](https://slovogorcina.ba/dvije-sobe-odlomak-iz-rukopisa/): Piše: Almin Kaplan I Jučer sam se vratio iz Šibenika gdje sam bio na festivalu Škure. Umoran od ljudi, spakovao sam se i otišao a da mnoge nisam ni pozdravio. Auto je bilo parkirano pola sata hoda od apartmana pa sam se zaputio laganom šetnjom uz sami rub rive. Kofer koji mi se pokvariopo dolasku vezao sam remenom torbice u kojoj nosim dokumente i tako ga vukao. U jednom trenutku, nailazeći pored stolica na koje je konobar upravo stavljao sjedalice, najednom sam samo sjeo i naručio kafu. Gledao sam u more i prvi put ove godine osjetio jesen koja i zvanično treba da dođe za nekoliko dana. Male brodice, vezane [&hellip;]
- [Sevdalinka i UNESCO](https://slovogorcina.ba/sevdalinka-i-unesco/): Piše: Zorana Guja Dražeta Pitanja o nematerijalnom kulturnom nasljeđu/baštini u Bosni i Hercegovini posljednjih godina predstavljaju aktuelna promišljanja i (pre)ispitivanja u oblasti humanističkih nauka, pri čemu se akcenat stavlja ne samo na upis, očuvanje i održivost određenog elementa već i na primjenu UNESCO-ove Konvencije, problematiku funkcionisanja i rada stručnih lica zaduženih za te procese. Prema pomenutoj Konvenciji o očuvanju nematerijalnog kulturnog nasljeđa (2003), ono obuhvata prakse, izraze, znanja i vještine koje zajednice, grupe, i u nekim slučajevima pojedinci, prepoznaju kao dio svog kulturnog identiteta. Dio te bogate baštine predstavlja i sevdalinka–tradicionalna gradska narodna pjesma. Iako se u prošlosti pominje pod različitim imenima, naziv sevdalinka je novijeg datuma, s [&hellip;]
- [Ermina Ribić, dobitnica nagrade Mak Dizdar 2024. godine](https://slovogorcina.ba/ermina-ribic-dobitnica-nagrade-mak-dizdar-2024-godine/): Razgovarao: Branislav Sarić Koja je potreba za pesmom&nbsp;– od čega počinješ? Nekad iz slike&nbsp;– kao žena u trolejbusu kojoj curi krv iz usta u osam izjutra&nbsp;– ali većinom planski. Poezija&nbsp;mi je došla kroz učenje feminističke teorije. Htjela sam da pišem o onome što poznajem, o ženama iz&nbsp;mog&nbsp;okruženja. Teorija mi je alat, a lokalne priče&nbsp;– inspiracija. Učimo i pišemo o nečemu nedostižnom i&nbsp;dalekom, ta Evropa, visina, iako na kraju dana svi imamo slična iskustva. Sjela sam i planski napisala&nbsp;iskustva žena u svom okruženju kroz ono što mogu&nbsp;da vidim golim okom i svakodnevno. Može li lokalno biti univerzalno? Može. Ali ne jer je [&hellip;]
- [Majkina pisma – bosančica](https://slovogorcina.ba/majkina-pisma-bosancica/): Piše: Zejneba Hajdarević U seriji radova Majkina pisma – bosančica Šemse Gavrankapetanović, ono što prvo upada u oči nije rukopis, nego njegova prenamjena. Nije presudno razumjeti bosančicu, nego je vidjeti kao grafiju, ritam i trag vremena. Ovdje se pismo ne koristi kao sredstvo komunikacije, već kao likovni materijal, sloj koji ne progovara značenjem, nego memorijom. Ono što je na prvi pogled “nježno” –šamije, vez, pastelna platna –u sljedećem kadru već prelazi u nešto drugo: u čin postojanja, u prostoru koji te je prethodno isključivao. Ne u smislu političke poruke koja se lako parafrazira, nego u smislu onoga što bi teoretičari prepoznali kao političko po sebi: pojavljivanje, prekoračenje granice između privatnog ijavnog, preuzimanje [&hellip;]
- [Brotnice                                                                                Bonus poglavlje Rječnika zaljubljenika u Konavle za Slovo Gorčina u Stocu](https://slovogorcina.ba/brotnice-bonus-poglavlje-rjecnika-zaljubljenika-u-konavle-za-slovo-gorcina-u-stocu/): Piše: Vlaho Bogišić Na kamenoj vratnici ulaza u grobljansku ogradu Svetoga Luke u Brotnicama na konavoskoj Površi još uvijek se razaznaje prikaz žene. Ta je nepoznata Konavoka, čije ime tek možemo naslutiti, odjevena u dugu haljinu, kakve su se u njezinu svijetu nosile doskora, a i nadalje ponekad, ruke je savila na bokovima kao što se to učini bilo s nekom namjerom ili tek onako u trenu kada se ostane zatečen ne samo u svome vremenu. Prije pola stoljeća tu ju je mimoišao znalac kulture stećaka Šefik Bešlagić, pa mu nije mu bilo teško zapaziti da je i njezin kameni dom [&hellip;]
- [Polaganje prava na jezik: razgovor s Adaniom Shibli](https://slovogorcina.ba/polaganje-prava-na-jezik-razgovor-s-adaniom-shibli/): Razgovarao: Max WeissS dopuštenjem preuzeto od The Paris Review.S engleskog prevela Najda Rifatbegović. Jednom si mi, napola u šali, rekla da si “samo seljanka”. Zašto? Svjedočite povjerenju koje palestinski seljaci imaju u drveće i zemlju, uprkos kolonijalnom nasilju kojem su izloženi svakoga dana svog života na zemlji – dok izraelske vlasti, vojska i doseljenici čine sve da se drveće iščupa, usjevi unište pesticidima, a seljaci ubijaju. Onda se morate zapitati po čemu se to povjerenje – njegov izvor ili opravdanost – razlikuje od povjerenja mjesečara u noć. Pisci se također kreću kroz polje jezika vođeni tim povjerenjem, ali sve sporije. Moja [&hellip;]
- [Gluhim i neuhranjenim srnama hranjenim poezijom, što čekaju da netko opiše što je to sigurna noć](https://slovogorcina.ba/gluhim-i-neuhranjenim-srnama-hranjenim-poezijom-sto-cekaju-da-netko-opise-sto-je-to-sigurna-noc/): “Smrt kojom hranimo druge ponekad se nehotice vrati i u nas”&nbsp;(Monika Herceg,&nbsp;Zečje smrti) Da je riječ o dobrom, emotivnom, lijepom i potentnom pjesništvu, Monika Herceg je spretno pokazala već svojom prvom knjigom poezije Početne koordinate(2018), a potvrdila i sa druge dvije zbirke Lovostaj(2019) i Vrijeme prije jezika(2020). Njeno se poetsko stvaralaštvo izdvaja izraženom emocionalnom dubinom i društvenom angažiranošću, a tematski je ponajviše ukorijenjeno u ruralnoj svakodnevici, obiteljskim traumama, iskustvu bivanja ženom, pri čemu često poseže za snažnim slikama prirode, dalje u jeziku ostvarujući jednako snažne metafore i simbole. Introspkecija i zagledanost u prošlost generiraju jednu vrstu potrebnog ili željenog pesimizma sa kojim autorica ispisuje porodičnu istoriju, a u kasnijm zbirkama i jednu [&hellip;]
- [Završni dan „Slova Gorčina“: Poezija otpora, umjetnost tišine i dijalog s naslijeđem](https://slovogorcina.ba/zavrsni-dan-slova-gorcina-poezija-otpora-umjetnost-tisine-i-dijalog-s-naslijedjem/): Treći dan Festivala kulture “Slovo Gorčina” započeo je u prepoznatljivoj intimnoj atmosferi Makove hiže, gdje je predstavljena zbrika poezije „Oči pobune“ autorice Ermine Ribić prošlogodišnje dobitnice nagrade „Mak Dizdar“ uz razgovor koji je moderirala Lejla Kalamujić. Njihov susret otvorio je važne teme: ženska iskustva, svakodnevne i unutrašnje oblike otpora, kao i šire feminističke borbe koje se u književnosti prepoznaju kao prostor emancipacije i svjedočenja. Potom je slikar i pjesnik Igor Borozan predstavio izložbu &#8220;Molitve u bjelini&#8221;. Kroz razgovor sa Zejnebom Hajdarević Borozan je govorio o tišini, svjetlu i jednostavnosti kao slikarskim, ali i duhovnim konceptima, otvarajući dan promišljanjem o prostoru između [&hellip;]
- [Naslijeđe i savremenost u fokusu drugog dana Festivala „Slovo Gorčina"](https://slovogorcina.ba/naslijedje-i-savremenost-u-fokusu-drugog-dana-festivala-slovo-gorcina/): Drugi dan Festivala kulture „Slovo Gorčina“ u Stocu ponudio je slojevito komponiran program koji se u jutarnjim i popodnevnim satima odvijao u ambijentu Šarića kuće, dok su večernji sadržaji, kao i prethodnih dana, oživjeli autentične lokalitete grada. Kroz niz predstavljanja knjiga, razgovora i vizuelnih postavki, subotnji program je produbio festivalsku temu odnosa naslijeđa i savremenosti, stvarajući prostor za razmjenu znanja i iskustva. Izložba Šemse Gavrankapetanović, postavljena u centralnom izložbenom prostoru Šarića kuće, otvorila je ovogodišnji likovni program Festivala kulture „Slovo Gorčina“. Autorica se predstavila ciklusom radova „Majkina pisma &#8211; bosančica“, u kojima ručni rad prerasta u nositelja intimne i kolektivne historije. [&hellip;]
- [Kameni spavači progovorili pod zvijezdama Stoca: Festival kulture "Slovo Gorčina"](https://slovogorcina.ba/kameni-spavaci-progovorili-pod-zvijezdama-stoca-festival-kulture-slovo-gorcina/): Sinoć je među kamenim spavačima na nekropoli stećaka Radimlja u Stocu svečano otvoreno 54. izdanje Festivala kulture “Slovo Gorčina”, a tom prilikom publici su se obratili Gorčin Dizdar, predsjednik Udruženja “Slovo Gorčina” i Zejneba Hajdarević, članica Organizacionog odbora Festivala. Moderatorica događaja bila je Kristina Ljevak, koja je svojim osobitim šarmom vodila razgovor sa govornicima. Nakon obraćanja uslijedio je program dodjele prestižne nagrade “Mak Dizdar” mladim pjesnicima i pjesnikinjama.&nbsp;Stručni žiri Festivala, u sastavu Adnan Žetica (predsjednik), Mirko Božić i Monika Herceg, među 93 pristigla rukopisa odabrao je najbolje i dodijelio nagrade. Prva nagrada pripala je Ameli Halilović iz Tutina za zbirku poezije [&hellip;]
- [Intervju: Almin Kaplan i Adisa Bašić - "Knjiga o Almiru"](https://slovogorcina.ba/intervju-almin-kaplan-i-adisa-basic-knjiga-o-almiru/): Razgovarao: Almin Kaplan Napisala si jednu od onih knjiga što ih je teško napisati, skoro pa nemoguće… Jesi li toga svjesna? I kako se nosiš sa čitateljskom publikom koje ti – siguran sam – ne nedostaje? Bila je i za mene dugo nemoguća ali onda su se nakon skoro petnaest godina stvari konačno posložile. Pojavio se neposredni povod, desili su se neki iskreni razgovori puni ranjivosti koji su me nadahnuli, a prvi odlazak sa sinom u Bijeljinu je za mene i supruga bio nešto posebno. Dobila sam veliki motiv da istražujem i pišem, a negdje u tim danima me i Semezdin [&hellip;]
- [Damir Uzunović](https://slovogorcina.ba/damir-uzunovic/):  DAMIR UZUNOVIĆ rođen je 1965. godine u Sarajevu. Objavio je tri knjige poezije: Brod sa talismanom (Veselin Masleša, 1992), Mađioničar (Svjetlost, 1995) i Ljudi i ptice (Space production, 2005), kao i zbirku priča Kesten (Dani, 1996). Njegov roman-trilogija JA SAM (Buybook, 2021) nagrađen je Nagradom Fric za najbolju knjigu fikcijske proze objavljenu u Hrvatskoj te Godišnjom nagradom Društva pisaca BiH. Krajem 2024. objavljuje knjigu Pariški maraton u okviru edicije Dnevnik. Uvršten je u brojne izbore i antologije: Pod pritiskom (antologija bh. proze), Ovdje živi Konan, Zašto tone Venecija i Veliku knjigu lirske poezije Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije [&hellip;]
- [Branislav Sarić](https://slovogorcina.ba/branislav-saric/): BRANISLAV BANJO SARIĆ rođen je 1995. godine u Beogradu, gdje trenutno obitava. Ima mnoge nadimke, bavi se muzikom, pisanjem, aktivnim slušanjem i neobaveznim čavrljanjem. Uz to je i diplomirani sociolog sa Filozofskog fakulteta u Beogradu. Od hrpe etiketa, pomalo umoran je. Osnivač je i član umjetničkog kolektiva Beton kunst i voditelj emisije Sceniranje na Radio Aparatu. Trenutno radi kao producent u Kulturnom centru Grad. Pjesme su mu objavljene u brojnim zbornicima i portalima. Organizator je mjesečnih večeri poezije u okviru pjesničke škvadre Buncanje. Ove godine izlazi njegov pjesnički prvenac Kad sam već tu, u izdanju Raštan izdavaštva. Subota, 26. juli u [&hellip;]
- [Jasmila Žbanić](https://slovogorcina.ba/jasmila-zbanic/): Rođena u Sarajevu 19. decembra 1974. godine, Jasmila Žbanić diplomirala je na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, odsjek za pozorišnu i filmsku režiju. Prije snimanja filmova, radila je kao lutkarka u pozorištu &#8220;Bread and Puppet&#8221; u Vermontu i kao klovn u radionici Lee Delonga. 1997. godine, zajedno sa svojim prijateljima, osnovala je Udruženje umjetnika „Deblokada“ kroz koje je producirala, pisala i režirala; Njen igrani film “Grbavica”, nagrađen je Zlatnim medvjedom na Berlinalu 2006, proglašen najboljim filmom na Američkom filmskom institutu (AFI)… “Quo Vadis, Aida?” premijerno prikazan u konkurenciji Venecijanskog filmskog festivala, a osim više drugih nagrada, ovaj film je dobio nagrade [&hellip;]
- [Ensura Hamzić](https://slovogorcina.ba/ensura-hamzic/): EMSURA HAMZIĆ (Sveti Nikole, 1958) je pjesnikinja, prozaistica, esejistkinja i dramatičarka. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Objavila je osamnaest knjiga – poezije, pripovijedaka, romana, knjiga za djecu i eseja. Njeni radovi prevedeni su na više jezika, uključujući japanski, i zastupljeni u domaćim i međunarodnim antologijama. Nagrađivana je za svoj književni rad i višestruko uvrštavana u uži izbor najznačajnijih regionalnih nagrada (Andrićeva, Isidora Sekulić, Meša Selimović, Zmajeva). Autorica je eseja „U đul bašti“, knjige posvećene sevdalinci kao nematerijalnom kulturnom naslijeđu, i dugogodišnja istraživačica ovog žanra – predavala je, sakupljala i priređivala arhivsku građu, uključujući izbor starih gradskih pjesama. Živi i [&hellip;]
- [DJ SAHFI (Benjamin Rifatbegović)](https://slovogorcina.ba/dj-sahfi-benjamin-rifatbegovic/): SAHFI (Benjamin Rifatbegović) je DJ i producent koji je zahvaljujući roditeljima rano ušao u svijet raznolikih muzičkih žanrova. Taj muzički intelekt postao je temelj njegovog autentičnog izraza, a ljubav prema house muzici odvela ga je u istraživanje elektronskog zvuka. Eksperimentisanjem s različitim muzičkim pravcima – od Nu Disca, Progressive i Tech Housea, do Melodica, EDM-a, Dubstepa i Drum and Bassa – SAHFI je izgradio prepoznatljiv stil. Nastupao je na brojnim poznatim lokacijama i događajima sarajevske scene: S One Sky Bar, Aquarius Vils, Trezor, Silver &amp; Smoke, The Loft, Particooltura +, Captol 12's Sleepless Temple, Javorwood, Summer Lounge, Brew Imperial Society, Club [&hellip;]
- [Almin Kaplan](https://slovogorcina.ba/almin-kaplan-2/): 𝐀𝐋𝐌𝐈𝐍 𝐊𝐀𝐏𝐋𝐀𝐍 (Mostar, 1985) je bosanskohercegovački pjesnik i prozni pisac. Objavio je više pjesničkih knjiga, knjigu kratkih priča, tri romana i jedan dnevnik. Autor je i knjige Razgovori s Markom, nastale iz razgovora s pjesnikom Markom Vešovićem. Dobitnik je brojnih književnih nagrada, uključujući Mak Dizdar, Ratkovićeve večeri poezije, Ziju Dizdarevića, Skendera Kulenovića, Edu Budišu i Kočićevo pero. Zajedno s rediteljem Pjerom Žalicom radi na razvoju scenarija za film po motivima svog romana Šušanj (2023). Živi i piše na selu kod Stoca. Nedjelja, 27. juli u 13 sati &#8211; Šarića kuća
- [Adisa Bašić](https://slovogorcina.ba/adisa-basic/):  ADISA BAŠIĆ (1979) objavila je pet zbirki pjesama: Košćela (2021), Motel neznanih junaka (2014), Promotivni spot za moju domovinu (2011), Trauma market (2004) i Havine rečenice (1999), kao i zbirku priča A ti zaključaj (2017). Njena poezija uvrštena je u niz antologija i izbora bosanskohercegovačkog i evropskog pjesništva. Doktorsku disertaciju o komičkom pristupu erotskoj ljubavi u južnoslavenskoj lirici odbranila je 2019. u Grazu a objavila u Sarajevu pod naslovom Erosova manufaktura (2021). Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu predaje poeziju, kritiku i kreativno pisanje. Knjiga o Almiru (2024) njen je prvi roman.  Subota, 26. juli u 14 sati &#8211; Šarića kuća
- [Šemsa Gavrankapetanović](https://slovogorcina.ba/semsa-gavrankapetanovic/): 𝐒̌𝐄𝐌𝐒𝐀 𝐆𝐀𝐕𝐑𝐀𝐍𝐊𝐀𝐏𝐄𝐓𝐀𝐍𝐎𝐕𝐈𝐂́ (Sarajevo, 1945) je likovna umjetnica. Akademiju likovnih umjetnosti završila je u Beogradu 1968. godine, u klasi profesora Nedeljka Gvozdenovića, a postdiplomske studije na istoj Akademiji, u klasi profesora Stojana Ćelića. Dvadeset godina radila je kao kustos zbirke umjetničkih djela Saveznih organa u Saveznom izvršnom vijeću (1972–1992). Izlagala je na više od 200 grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu, ostavljajući snažan trag u likovnoj sceni regije. Od subote, 26. jula u 10 sati do kraja festivala &#8211; Makova Hiža
- [Ermina Ribić](https://slovogorcina.ba/ermina-ribic-2/): Ermina Ribić rođena je 1996. godine u Sarajevu. Magistrica je Komparativne književnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Objavila je više od 40 radova na internet portalima i u tiskanim časopisima. Radila je kao asistentica organizacije književnog festivala „Bookstan“, kao novinarka, online učiteljica, proofreader i volonterska urednica. Trenutno radi kao content i copy writer. Njena poezija objavljivana je na portalima, a uvrštena je i u zbirku „Frida – žene govore“. Dobitnica je nagrade „Mak Dizdar“ za 2024. godinu na festivalu „Slovo Gorčina“ za neobjavljenu zbirku feminističke poezije naslovljene „Oči pobune“. Nedjelja, 27. juli u 10 sati &#8211; Makova Hiža
- [Amila Smajović](https://slovogorcina.ba/amila-smajovic/): AMILA SMAJOVIĆ je bosanskohercegovačka umjetnica, komunikologinja, istraživačica i univerzitetska profesorica, prepoznata po značajnom doprinosu u oblastima likovne umjetnosti, komunikologije i kulturnih studija. Njena istraživanja i radovi fokusiraju se na tradicionalnu umjetnost – posebno bosanski ćilim – te na geometrijske motive i simbole koji učestvuju u izgradnji kolektivnog pamćenja u vizuelnoj kulturi. Doktorirala je komunikologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, s temom „Komunikacijski simboli – studija slučaja: bosanski ćilim“. Magistrirala je i diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, na Odsjeku za grafiku, gdje je istraživala vezu između likovne umjetnosti i filozofskih aspekata simbola. Poznata je po umjetničkim projektima Država Amila, [&hellip;]
- [Mirsad Giga Jelešković](https://slovogorcina.ba/mirsad-giga-jeleskovic/): U konceptu i režiji Mirsada Gige Jeleškovića, Stone Sleeper okuplja izvođače Horsta Heissa, Jasnu Diklić, Saru Kasap, Anju Udovičić i Naidu Huseinagić u poetsko-muzičkom čitanju Maka Dizdara. Festival kulture “Slovo Gorčina” otvaramo na jedinstvenoj lokaciji nekropole stećaka Radimlja – izvedbom inspirisanom Kamenim spavačem, jednim od najvažnijih poetskih djela bosanskohercegovačke književnosti.&nbsp; Prema riječima autora performansa Mirsada Gige Jeleškovića: Stone Sleeper je muzičko-poetska priča o Bosni minulih vremena. Kameni spavač, zaspao u kamenu stoljećima u ponosnoj Bosni, nosi poruke koje nadživljuju i vrijeme i ljude – poruke koje odzvanjaju sve do naših dana. Kao što su svi veliki pjesnici pronikali u tajne ljudskog [&hellip;]
- [Vlaho Bogišić](https://slovogorcina.ba/vlaho-bogisic/): 𝐕𝐋𝐀𝐇𝐎 𝐁𝐎𝐆𝐈𝐒̌𝐈𝐂́ rođen je u Dubrovniku. Djetinjstvo je proveo u Konavlima, gdje 1967. započinje obrazovanje. Maturirao je u Dubrovniku u prvom postgimnazijskom naraštaju, književnost diplomirao i magistrirao u Zagrebu te doktorirao u Novom Sadu, tezom o književnosti i identitetu. U književni i javni život ulazi osamdesetih godina među pokretačima kvorumaškoga projekta, kada u suautorstvu objavljuje i svoju prvu knjigu, kritička čitanja Četiri dimenzije sumnje. Djeluje kao profesionalni leksikograf, u svome književnom radu bavi se književnom i kulturnom poviješću, publicistikom i prozom. Posebno je zaokupljen djelom Miroslava Krleže, priredio je, uredio i protumačio niz izdanja iz njegova opusa, uključujući građu iz piščeve [&hellip;]
- [Boro Kontić](https://slovogorcina.ba/boro-kontic/): &nbsp;BORO KONTIĆ (1955, Nikšić) novinar je, publicista i osnivač Media centra Sarajevo. Osnovnu školu, gimnaziju i Pravni fakultet završio je u Sarajevu. U novinarstvu je od juna 1975. godine. Autor je kultne emisije Primus, u okviru koje su nastali Top lista nadrealista i pokret Novi primitivizam – fenomen koji je snažno obilježio medijsku i muzičku scenu osamdesetih.Godine 1987. pokreće Omladinski program, koji ubrzo postaje izuzetno slušan radijski format i važna platforma za generaciju mladih novinara. Tokom rata u Bosni i Hercegovini radio je za Radio BiH i izvještavao iz Sarajeva za Glas Amerike (VOA). U aprilu 1995. osniva Media centar, organizaciju [&hellip;]
- [Ahmed Burić &amp; Translajt Orkestar](https://slovogorcina.ba/ahmed-buric-translajt-orkestar/): AHMED BURIĆ (Sarajevo, 1967) je pjesnik, pisac, novinar, prevodilac i urednik. Objavio je više knjiga poezije (Bog tranzicije, Posljednje suze nafte i krvi, Hipertenzija, Maternji jezik), zbirku priča (Devet i po), eseje (Od Ivana do Azize) i roman (Tebi šega što se zovem Donald?). Njegovi tekstovi prevođeni su na brojne jezike, a književni i novinarski trag ostavio je u cijelom regionu – od Ljubljane do Sarajeva, od eseja do songa. Petak, 25. juli u 22 sata &#8211; Radimlja
- [Adania Shibli](https://slovogorcina.ba/adania-shibli/): 𝐀𝐃𝐀𝐍𝐈𝐀 𝐒𝐇𝐈𝐁𝐋𝐈 (Palestina, 1974) piše romane, drame, kratke priče i narativne eseje. Dvaput je nagrađena nagradom Qattan za mlade pisce – 2001. i 2003. godine. Njen najnoviji roman Tafsil Thanawi (Al-Adab, 2017), u prijevodu kao Sporedan detalj (Fitzcarraldo Editions, UK i New Directions, SAD, 2020), ušao je u uži izbor za National Book Award 2020. godine, a 2021. bio je nominiran za Međunarodnu Bookerovu nagradu. Shibli se bavi i akademskim istraživanjem i predaje na različitim univerzitetima širom Evrope, kao i na Univerzitetu Birzeit u Palestini (2012–2018). Trenutno je jedna od kustosica Bergen Assembly 2025 u Norveškoj. Petak, 25. juli u 21 [&hellip;]
- [Festival kulture “Slovo Gorčina” 2025: Poezija, pamćenje, otpor](https://slovogorcina.ba/saopcenje-za-medije-festival-kulture-slovo-gorcina-2025-poezija-pamcenje-otpor/): Danas je u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine održana konferencija za medije na kojoj je najavljeno 54. izdanje Festivala kulture “Slovo Gorčina”. Ovogodišnji program trajat će od 25. do 27. jula 2025. godine. Festival kulture “Slovo Gorčina” jedan je od najvažnijih&nbsp;kulturnih događaja u Bosni i Hercegovini, čije prvo izdanje datira iz 1971. godine. Nastao po zamisli Maka Dizdara, Festival se od samih početaka održava u Stocu, na nekropoli stećaka Radimlja i drugim značajnim lokalitetima, sa željom da&nbsp;se rodnom gradu pjesnika donosi&nbsp;ono najbolje iz savremene umjetnosti i kulture.&nbsp; Prisutnima na konferenciji za medije obratio se Gorčin Dizdar,&nbsp;predsjednik Udruženja “Slovo [&hellip;]
- [Monika Herceg](https://slovogorcina.ba/monika-hercog/): Monika Herceg (1990., Sisak) jedna je od najznačajnijih suvremenih hrvatskih pjesnikinja, dramatičarki i esejistica. Njena poezija i dramski tekstovi donose glasove potisnutih i marginaliziranih — žena, djece, siromašnih i obespravljenih — istražujući teme obiteljskog nasilja, društvene nejednakosti i naslijeđenih trauma. Posebno se ističe njezina sposobnost da kroz poetske slike i jednostavan, a snažan jezik otvori prostor za dijalog o bolnim i često prešućenim temama našeg društva. Debitirala je zbirkom Početne koordinate, za koju je osvojila prestižnu Goranovu nagradu, nakon čega su slijedile Lovostaj, Vrijeme prije jezika i druge knjige. Njeni tekstovi prevedeni su na mnoge jezike, a osim pisanjem, bavi se [&hellip;]
- [Ermina Ribić](https://slovogorcina.ba/ermina-ribic/): Rođena je 1996. godine u Sarajevu. Tu završava osnovno i srednje obrazovanje, te upisuje Filozofski fakultet, gdje završava drugi ciklus studija na odsjeku za Komparativnu književnosti i informacijske nauke.U svom master radu „Feminističko čitanje tradicije ezopske basne“ analizirala je ezopsku basnu u evropskom književnom krugu i to sa stajališta feminističke teorije i kritike.Objavila je više od 30 radova, što akademskih, teorijskih, tako i eseja i kritika na internet portalima i u tiskanim časopisima. Radila je kao asistentica organizacije književnog festivala „Bookstan“, kao novinarka, online učiteljica, proofreader i volonterska urednica. Trenutno radi kao content writer. Njena poezija objavljivana je na portalima, a [&hellip;]
- [Otvoren KONKURS / NATJEČAJ za nagradu „Mak Dizdar” 2025](https://slovogorcina.ba/otvoren-konkurs-natjecaj-za-nagradu-mak-dizdar-2025/): Festival kulture Slovo Gorčina raspisao je KONKURS / NATJEČAJ za dodjelu književne nagrade „Mak Dizdar” za prvu neobjavljenu zbirku poezije mladim autorima i autoricama do 35 godina starosti. Prijaviti se mogu autori koji pišu na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku, a još nisu objavili zbirku pjesama. Prva nagrada uključuje novčani iznos od 500 eura, statuetu Gorčina, i objavu zbirke u partnerstvu s izdavačkom kućom Buybook. Dobitnica nagrade „Mak Dizdar“ za 2024. bila je Ermina Ribić, kojoj je priznanje dodijeljeno na prošlogodišnjem izdanju festivala. Više o tome pročitajte ovdje. Konkurs je otvoren do 8. juna/lipnja 2025., a svi detalji i prijavni [&hellip;]
- [Zašto nam trebaju pisci poput Nikolaidisa?](https://slovogorcina.ba/zasto-nam-trebaju-pisci-poput-nikolaidisa/): U vremenu kada se od književnosti očekuje da bude bezopasna, da šapuće umjesto da viče, da ugađa umjesto da provocira, Andrej Nikolaidis ostaje pisac koji se ne uklapa, koji ne pristaje na igru tihih riječi i prigušenih stavova. Njegova književnost nije tu da umiri, da ponudi bijeg iz stvarnosti, da pruži utjehu onima koji od kulture traže samo dekoraciju za svoju svakodnevicu. Naprotiv, ona rasklapa društvenu stvarnost na najfinije niti, ogoljava je do srži, ne ostavlja prostor za neutralnost, ni za lažnu dilemu. U razgovoru s Kenanom Efendićem, Nikolaidis nije bio samo književnik koji predstavlja svoja djela – bio je glasnik [&hellip;]
- [Noć u kojoj je poezija postala prostor](https://slovogorcina.ba/noc-u-kojoj-je-poezija-postala-prostor/): Treći dan festivala donio je nešto više od riječi – donio je iskustvo. „Tu, u daljini“ nije bio samo performans, nije bio ni klasična scenska interpretacija poezije. Bila je to poezija koja hoda, diše, rasteže se između svjetla i sjene, prelama kroz glasove i pokrete glumaca Mostarskog teatra mladih, predvođeni Seadom Đulićem. Bio je to trenutak u kojem su se stihovi austrijskog pjesnika Jovice Letića oslobodili stranica knjige i postali nešto opipljivo, nešto što se ne samo čuje, već i osjeća, vidi, proživljava. Letić, pjesnik porijeklom iz Pelagićeva, sada nastanjen u Innsbrucku, majstorski oslikava ljudsku čežnju za blizinom, nemir u samoći, [&hellip;]
- [Jezik kao alat, govor kao moć](https://slovogorcina.ba/jezik-kao-alat-govor-kao-moc/): Treći dan festivala donio je događaj koji se ne može svesti na običnu promociju knjige. Bio je to susret s jezikom u njegovoj najčišćoj formi, susret sa zvukom koji ima snagu, sa govorom koji oblikuje misao, a ne samo prenosi informacije. Jasminka Šipka, doajenka bh. novinarstva, žena čiji je glas oblikovao generacije, govorila je o svom „Praktikumu govornog jezika“, knjizi koja nije samo priručnik već poziv na promišljanje o jeziku. Imao sam privilegiju moderirati razgovor s njom, ali to nije bio običan razgovor. Bila je to lekcija u realnom vremenu, sat jezika koji se odvijao pred očima i ušima oduševljene publike. [&hellip;]
- [Izložba Aveti](https://slovogorcina.ba/izlozba-aveti/): Pred nama su likovi koji odražavaju performativnost, postavljajući nas u ulogu promatrača jedne &#8220;pozornice&#8221;. Bio bi to sažet opis postavke „Aveti“ Ire Skopljak-Viteškić, predstavljene 28. jula u Makovoj hiži na festivalu kulture „Slovo Gorčina“. Ira Skopljak-Viteškić svom radu pridaje izrazito osobni kontekst, kao i kontekst vremena u kojem živimo. Tako iz lica protagonista njezinih slika najčešće izbija svijest o složenosti našeg postojanja. Ako je portret neminovno centralna konstanta njenog rada – kako u ovom tako i u prethodnim ciklusima – za pretpostaviti je da tu ima riječi o svojevrsnoj fiksiranosti na razumijevanje nedorečenosti vlastitog i kolektivnog identiteta. To nije „kič slikarstvo“ [&hellip;]
- [Bosna i Hercegovina priča o samoj sebi [edicija Historija Bosne i Hercegovine]](https://slovogorcina.ba/bosna-i-hercegovina-prica-o-samoj-sebi-edicija-historija-bosne-i-hercegovine/): Nakon nekoliko pokušaja pristupanja sintezi kroz decenije, 2023. godine je Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu priveo kraju dvogodišnji projekat na publikaciji posvećenoj našoj historiji. U festivalskom centru Šipad, drugog dana festivala kulture Slovo Gorčina s početkom u 17:00h, održala se promocija edicije Historija Bosne i Hercegovine. Ovom prilikom su ediciju i pojedine tomove detaljnije promovisali Almir Marić, profesor na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru, te viši stručni saradnici Enes Dedić i Muhamed Nametak na navedenom Institutu.&nbsp; Edicija predstavlja kompletnu historiju Bosne i Hercegovine od prahistorije do potpisivanja Dejtonskog sporazuma 1995. godine i sastoji se od 6 tomova [&hellip;]
- [Intermedijalni muzički performans na nekropoli stećaka Radimlja](https://slovogorcina.ba/intermedijalni-muzicki-performans-na-nekropoli-stecaka-radimlja/): Da je umjetnost mnogo više od puke refleksije stvarnosti, ili bijega od iste – nije novost. No, savremena stagnacija (geopolitička, društvena, ekonomska) kojoj smo nazočni iz dana u dan sili nas da preispitamo temelje na kojim se zasniva produkcija doživljaja koji danas hrabro pretendiraju na „umjetnički status“. Smatramo li da uistinu već decenijama unazad nije samodovoljno romantičarsko shvaćanje umjetnika kao prometejskog prenositelja prvobitne vatre ili zakonodavca nekog dopunjenog i popravljenog poretka, eventualno ćemo naći i drugačije mjesto za kreativnu produkciju i razviti izmijenjene kriterije za prosuđivanje rezultata i učinaka nekog umjetničkog djela. O tome ko danas umjetnik jeste i šta sve [&hellip;]
- [Svečano otvaranje festivala dodjelom književne nagrade Mak Dizdar mladim pjesnicima](https://slovogorcina.ba/svecano-otvaranje-festivala-dodjelom-knjizevne-nagrade-mak-dizdar-mladim-pjesnicima/): Pod Makovim svodom, na mjestu gdje su stećci prevedeni na jezik umjetnosti, decenijama su mladi pjesnici i pjesnikinje dočekivani u znaku dobrodošlice, a istom podignutom rukom ispraćeni u svijet književnog stvaralaštva. Značaj nagrade Mak Dizdar za prvu neobjavljenu zbirku poezije potvrđuje ove godine preko 80 pristiglih poetskih rukopisa, među kojima su preovladavale zbirke autora iz susjednih zemalja. Stručni žiri u sastavu sa Asmirom Kujovićem kao predsjedavajućim, Draganom Mladenović i Nenadom Rizvanovićem, našli su se pred složenim zadatkom u izboru 3 najbolja poetska rukopisa. Ispred žirija, prve festivalske večeri, na nekropoli stećaka Radimlja, publici se obratio Kujović, dijeleći svoje iznenađenje svježinom, zrelošću [&hellip;]
- [Gorčin Dizdar gostovao na podcastu "Kolektiv znanja"](https://slovogorcina.ba/gorcin-dizdar-gostovao-na-podcastu-kolektiv-znanja/): Slovo Gorčina čuva Makovu ideju o zajedničkom bh. nacionalnom identitetu Gorčin Dizdar je historičar i istraživač srednjovjekovne Bosne i jedan od ponajboljih poznavatelja srednjovjekovne kulture stećaka u BiH. Predsjednik je UO Fondacije Slovo Gorčina i unuk čuvenog hercegovačkog pjesnika Maka Dizdara. S Gorčinom smo razgovaramo o stalnoj borbi entuzijasta koji se bave nezavisnom kulturom da namaknu sredstva za organizaciju jendog od najstarijih kulturnih festivala u BiH Slovo Gorčina, koji je ove glodine doživio jedno od najboljih izdanja od osnivanja 1971. godine. O tome kako je ovogodišnje otvaranje Slova Gorčina na Radimlji sa spektakularnim multimedijalnim projektom austrijske i bh, kompozotorice Belme Bešlić [&hellip;]
- [Iza uma [ΔE×ΔT≥Ħ2×(1--(V^2/C^2))1]](https://slovogorcina.ba/iza-uma-%ce%b4ex%ce%b4t%e2%89%a5h2x1-v2-c21/): Intermedijalni muzički performans &#8220;Iza uma [ΔE×ΔT≥Ħ2×(1&#8211;(V^2/C^2))1]&#8221; specifično je dizajniran za nekropolu Radimlja i obuhvaća cijelo njeno područje. Historijski kontekst, lokacija, jezik, muzika, svjetlo, tišina, pa čak i ambijentalni zvukovi okoline i inscenirano prisustvo publike ravnopravni su sastavni dijelovi unutar sveobuhvatnog okvira umjetničkog koncepta. Simbolička osnova djela sastoji se od dvije pjesama Maka Dizdara: Dažd i Kosara. Snimljeno 26.7.2024. godine na nekropoli Radimlja, u sklopu Festivala kulture &#8220;Slovo Gorčina&#8221; 2024.
- [PJESNIČKI PERFORMANS Jovica Letić, Tu, u daljini](https://slovogorcina.ba/pjesnicki-performans-jovica-letic-tu-u-daljini/): Mostarski teatar mladih
- [KNJIŽEVNI PROGRAM Dragana Mladenović](https://slovogorcina.ba/knjizevni-program-dragana-mladenovic/): Razgovor vodi: Nenad Rizvanović
- [Dodjela nagrade PRIJE SVITANJA Damiru Bijesoviću iz Tuzle](https://slovogorcina.ba/dodjela-nagrade-prije-svitanja-damiru-bijesovicu-iz-tuzle/)
- [Luca Kozina, Žena duh i njena soba](https://slovogorcina.ba/luca-kozina-zena-duh-i-njena-soba/): PROMOCIJA Luca Kozina, Žena duh i njena soba (Dobitnica nagrade Mak Dizdar 2023)
- [Jasminka Šipka, Praktikum govornog jezika](https://slovogorcina.ba/jasminka-sipka-praktikum-govornog-jezika/): PROMOCIJA Jasminka Šipka, Praktikum govornog jezika Razgovor vodi: Đorđije Radulović
- [KNJIŽEVNI PROGRAM Tihomir Jančovski](https://slovogorcina.ba/knjizevni-program-tihomir-jancovski/): KNJIŽEVNI PROGRAM Tihomir Jančovski Razgovor vodi: Ahmed Burić
- [IN MEMORIAM Marko Vešović](https://slovogorcina.ba/in-memoriam-marko-vesovic/): Moderator: Almin Kaplan Učesnici: Adisa Bašić, Igor Bararon i Boro Kontić
- [Safet Zec, Olovka piše srcem](https://slovogorcina.ba/safet-zec-olovka-pise-srcem/): OTVARANJE IZLOŽBE Safet Zec, Olovka piše srcem Uvodničar: Zejneba Hajdarević
- [PROMOCIJA Edicija Historija Bosne i Hercegovine](https://slovogorcina.ba/promocija-edicija-historija-bosne-i-hercegovine/): Institut za historiju UNSA
- [Gost Pjesnik: Marko Tomaš](https://slovogorcina.ba/gost-pjesnik-marko-tomas/): Razgovor vodi: Tomislav Brlek
- [IN MEMORIAM Hadžem Hajdarević](https://slovogorcina.ba/in-memoriam-hadzem-hajdarevic-2/): Moderator: Alija Pirić Učestvuju: Mile Stojić, Edin Pobrić, Enver Kazaz
- [Večer s Biserom Alikadić](https://slovogorcina.ba/vecer-s-biserom-alikadic/): KNJIŽEVNI PROGRAM, Večer s Biserom Alikadić, Razgovor vodi: Elma Porobić
- [IN MEMORIAM Abdulah Sidran](https://slovogorcina.ba/in-memoriam-abdulah-sidran/): RECITAL Sidranov san, Emir Hadžihafizbegović
- [Potpuni uspjeh Festivala kulture “Slovo Gorčina”](https://slovogorcina.ba/potpuni-uspjeh-festivala-kulture-slovo-gorcina/): Pod stolačkim nebom završeno je 53. izdanje Festivala kulture “Slovo Gorčina” Inspirativni razgovor o knjizi “Žena duh i njena soba” Treći, ujedno i završni dan Festivala kulture “Slovo Gorčina”, otvoren je nadahnutim razgovorom o knjizi “Žena duh i njena soba” Luce Kozine, dobitnice nagrade Mak Dizdar za 2023. godinu. Moderatorica Senka Marić vodila je diskusiju u Makovoj hiži, gdje je Kozina podijelila svoja promišljanja o ulozi žena u književnosti i društvu, naglasivši značaj ženskog glasa i perspektive. Publika je s entuzijazmom pratila raspravu, koja je otvorila važne teme o položaju žena u suvremenom društvu. Izložba “Aveti” Ire Skopljak-Viteškić Izložba “Aveti”, umjetnice [&hellip;]
- [Drugi dan Festivala kulture “Slovo Gorčina” obilježili velikani umjetnosti](https://slovogorcina.ba/drugi-dan-festivala-kulture-slovo-gorcina-obiljezili-velikani-umjetnosti/): Drugi dan Festivala kulture “Slovo Gorčina” u Stocu nastavio je s ambicioznim programom, koji se nadovezao na svečano otvaranje festivala i izložio vrhunska umjetnička djela, uz bogate kulturne sadržaje. Izložba Safeta Zeca “Olovka piše srcem” Dan je započeo izložbom maestralnog slikara Safeta Zeca pod nazivom “Olovka piše srcem”. Izložba je otvorena uz stručne i erudicijske komentare historičarke umjetnosti i komparistice književnosti Zejnebe Hajdarević. Zec je kroz razgovor istaknuo da je njegov dolazak u Stolac i postavka izložbe poziv nadležnima da podrže kulturno važan događaj za Bosnu i Hercegovinu. Posebne pozdravne riječi uputio je i počasni predsjednik festivala, dr. Gorčin Dizdar. Radovi [&hellip;]
- [Spektakularnim performansom otvoren Festival kulture “Slovo Gorčina” u Stocu](https://slovogorcina.ba/spektakularnim-performansom-otvoren-festival-kulture-slovo-gorcina-u-stocu/): Sinoć je među kamenim spavačima na nekropoli stećaka Radimlja u Stocu svečano otvoreno 53. izdanje Festivala kulture “Slovo Gorčina”, a tom prilikom publici su se obratili dr. Gorčin Dizdar, počasni predsjednik Udruženja “Slovo Gorčina” i Dubravko Barbarić, predsjednik Organizacionog odbora festivala. Moderatorica događaja bila je Kristina Ljevak, koja je svojim osobitim šarmom vodila razgovor sa govornicima. Nakon obraćanja uslijedio je program dodjele prestižne nagrade “Mak Dizdar” mladim pjesnicima i pjesnikinjama. Naime, stručni žiri kojim predsjedava pisac Asmir Kujović obratio se prisutnima, te ukazao na značaj Festivala i podrške mladim stvaraocima. Žiri, koji osim Kujovića, čine književnica Dragana Mladenović i književnik Nenad [&hellip;]
- [Sarajevo dočekuje “Slovo Gorčina”: Poetski performans Jovice Letića](https://slovogorcina.ba/sarajevo-docekuje-slovo-gorcina-poetski-performans-jovice-letica/): Festival kulture “Slovo Gorčina”, jedan od najstarijih festivala kulture u Bosni i Hercegovini, po prvi put će u Sarajevu održati jedan od svojih programa. U srijedu, 24. jula u 21 čas, u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, biće održan poetski performans “Tu, u daljini”, austrijskog pjesnika Jovice Letića. Ovaj jedinstveni događaj organizovan je u saradnji sa glumcima Mostarskog teatra mladih i uz podršku Odjela za kulturu austrijskog grada Innsbruck. U bašti Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, publika će imati priliku uživati u večeri ispunjenoj poezijom Jovice Letića, rođenog u Pelagićevu, malom mjestu u bosanskoj Posavini, a koji trenutno živi [&hellip;]
- [Rezultati konkursa/natječaja za književnu nagradu “Mak Dizdar” 2024](https://slovogorcina.ba/rezultati-konkursa-natjecaja-za-knjizevnu-nagradu-mak-dizdar-2024/): Stručni žiri za dodjelu nagrade &#8220;Mak Dizdar&#8221; za prvu neobjavljenu zbirku poezije mladom pjesniku/mladoj pjesnikinji u 2024. godini, u sastavu: Nenad Rizvanović, Dragana Mladenović i Asmir Kujović, izabrao je deset najboljih rukopisa: Branislav Sarić, Kad sam već tu Muhamed Ahmuljić, Euforija Ermina Ribić, Oči pobune Miljan Jelić, O samoći i ogledalima Sofija Drakulović, Lažem kao pas Ivana Miloš, Saća Dragana Milovanović, Oblaci u grlu Nikola Marković, VIza za snove Nika Gojanović, Autokorekt Srđan Ćurlić, Patricid *Napomena: lista je napisana nasumičnim redoslijedom i ne odražava rang listu. Svečana dodjela prve, druge i treće nagrade biće upriličena prvog dana festivala kulture “Slovo Gorčina”, [&hellip;]
- [“Slovo Gorčina” 2024: Stolac postaje regionalni centar](https://slovogorcina.ba/slovo-gorcina-2024-stolac-postaje-regionalni-centar/): Danas je u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti u Sarajevu održana konferencija za medije kojom je najavljeno 53. izdanje Festivala kulture “Slovo Gorčina”. Iznimno kvalitetan program počinje 26. jula i trajaće do 28. jula 2024. godine, a&nbsp; predstavit će se učesnici iz 9 zemalja: Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Njemačke, Poljske, Srbije i Švicarske. Detaljan program dostupan je ovdje.&nbsp; Sama ideja festivala kulture “Slovo Gorčina” potiče od Maka Dizdara, koji je pred kraj života imao zamisao da u svom rodnom gradu dovede sve ono najbolje iz kulture i umjetnosti iz Bosne i Hercegovine, odnosno tadašnje Jugoslavije. Organizatori navode [&hellip;]
- [Andrej Nikolaidis](https://slovogorcina.ba/andrej-nikolaidis/): Nedjelja, 28. jula 2024, 21:00, Šipad 𝐀𝐍𝐃𝐑𝐄𝐉 𝐍𝐈𝐊𝐎𝐋𝐀𝐈𝐃𝐈𝐒, bosanskohercegovački i crnogorski književnik, rođen je 1974. godine u Sarajevu, gde je odrastao. Ratna dešavanja su odredila njegov dalji put, pa se tako 1992. godine seli u crnogorski grad na primorju &#8211; Ulcinj, gdje i danas živi. Nikolaidis već decenijama spada među odvažne i najvažnije glasove savremenih autora. Izuzetno polemički nastrojen, hrabar komentator i novinar, jednako kvalitetan romanopisac. Objavio je nekoliko romana i knjiga priča. Za roman ,,Mađarska rečenica” 2017. godine dobio je prestižnu nagradu ,,Meša Selimović”. Njegova djela prevedena su na engleski, turski, njemački, finski i mađarski jezik.
- [Safet Zec](https://slovogorcina.ba/safet-zec/): Subota, 27. jula 2024, 10:00, Šipad 𝐒𝐀𝐅𝐄𝐓 𝐙𝐄𝐂, rođen 1943. godine u Rogatici, je bosanskohercegovački akademski slikar i grafičar. U Sarajevu je završio Školu primijenjenih umjetnosti, a diplomirao na Fakultetu likovnih umjetnosti u Beogradu, gdje je i magistrirao. Jedan je od najznačajnijih umjetničkih stvaralaca današnjice. Imao je preko 70 samostalnih izložbi u BiH i svijetu. Za svoj rad je dobio preko 20 stručnih nagrada i priznanja, a posebno se ističe Orden za umjetnost i književnost Republike Francuske, kojim je odlikovan 2007. godine. Njegova djela su zastupljena u svim evropskim i svjetskim galerijama, te privatnim kolekcijama. Član je ULUBiH-a i niza umjetničkih [&hellip;]
- [Bisera Alikadić](https://slovogorcina.ba/bisera-alikadic/): Subota, 27. jula 2024, 21:00, Radimlja Bisera Alikadić rođena je 1939. u Podhumu kod Livna. Objavila je dva romana, nekoliko knjiga poezije, brojne priče i pjesme za djecu, te novelu i tri radio drame. Na FTV, u okviru Dječjeg programa, emitirano je nekoliko njenih priča, a na radiju su izvedene tri radio drame. Pjesme su joj prevođene na engleski, njemački, francuskik makedonski, albanski, turski i talijanski. Dobitnica je brojnih priznanja, među kojima se izdvajaju Orden rada sa srebrnim vijencem, Zlatni broš za umjetnost, Nagrada Skender Kulenović i Bosanski stećak. Članica je P.E.N. Centra BiH. Živi u Sarajevu.
- [Objavljen konkurs / natječaj za nagradu “Mak Dizdar” 2024](https://slovogorcina.ba/objavljen-konkurs-natjecaj-za-nagradu-mak-dizdar-2024/): Festival kulture “Slovo Gorčina” raspisuje KONKURS / NATJEČAJ za dodjelu književne nagrade “Mak Dizdar” za prvu neobjavljenu zbirku poezije mladom pjesniku ili pjesnikinji u 2024. godini. Ovaj konkurs otvoren je za sve autore i autorice koji imaju do 35 godina u trenutku objave konkursa, a pišu na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku i još nisu objavili zbirku pjesama. Rukopisi koji se šalju trebaju predstavljati dosljednu cjelinu, pogodnu za objavljivanje kao samostalne zbirke pjesama. Izuzev navedenog, obim zbirke nije relevantan kriterij. Nagrade: ● Prva nagrada: € 500, statueta Gorčina i objavljivanje nagrađene zbirke pjesama u partnerstvu za izdavačkom kućom Buybook iz [&hellip;]
- [Luca Kozina](https://slovogorcina.ba/laureat/): Nedjelja, 26. jula 2024, 10:00, Makova hiža
- [Marko Tomaš](https://slovogorcina.ba/gost-pjesnik-2024/): Petak, 26. juli, 22:00, Radimlja Marko Tomaš, bosanskohercegovački pjesnik, urednik i novinar, rođen u Ljubljani, 1978. godine. Osnovnu školu pohađao je u Mostaru i Somboru, gdje je završio gimnaziju, a zatim se vraća u Mostar gdje studira pravo i bosanski jezik i književnost. Jedan je od osnivača Alternativnog insitituta (za multimedijalne umjetničke projekte). Bio je pokretač i urednik časopisa Kolaps, a trenutno je urednik poetske edicije „Nova osjećajnost“ pri nakladi Vrijeme iz Zenice. Piše različite književne forme, kao što su dnevnički zapisi, eseji, politički i sportski komentari, koje objavljuje na brojnim internetskim portalima. Kolumnist je mariborskog dnevnog lista Večer. Pored navedenog, [&hellip;]
- [Gost pjesnik 2023](https://slovogorcina.ba/ime-prezime/): Podnaslov Lorem ipsum dolor sit amet. Quo itaque provident est ducimus voluptatem et natus labore eum laudantium eligendi et illum voluptatem et atque consequatur! Et nihil Quis id ullam sequi nam enim porro a reprehenderit cupiditate et dolore debitis sed omnis magni et beatae temporibus. Cum quisquam iusto sed ratione quas ut maxime ducimus sed porro omnis et mollitia eveniet est unde vitae aut earum nesciunt. Quo asperiores architecto et pariatur totam qui dolorem neque et corporis deserunt est tenetur minima sed laborum dignissimos a magni cumque. In galisum doloribus sed distinctio voluptatem et fugit sint et exercitationem tenetur et saepe [&hellip;]
- [Premalo je jedan život za Sidrana](https://slovogorcina.ba/premalo-je-jedan-zivot-za-sidrana/): Piše: Kristina Ljevak „Život je kratak za Sarajevo“, napisao je pjesnik. Jednako bi jedan bio kratak za prepričavanje svih anegdota koje je taj isti kreirao – bilo da je riječ o ratnom učešću u žiriranju venecijanske Mostre ili u nekoj drugoj situaciji, kada je u Sarajevu bilo više ljudi sličnih njemu, koji su determinisali kulturnu mapu grada, stvarajući atmosferu koja nije nalik današnjoj. Svojevremeno je domaći književnik na drugom kontinentu sreo pisca koji je u ratu pohodio Sarajevo.Pisac mu je rekao da je upoznao sarajevskog pjesnika, i nakon samo dvije karakteristike ovaj domaći znao je o kome je riječ. Malo je [&hellip;]
- [In Memoriam: Hadžem Hajdarević](https://slovogorcina.ba/in-memoriam-hadzem-hajdarevic/): &#8230; U pjesnikovu odsustvu ništa više prisutno nije. Sve biva pokorno jeziku gluhih satova i skritih pijetlova što mahat će krilima i glasom kao da produžuju sudbinu svakom od nas &#8230; Stihovi Hadžema Hajdarevića britki, krotki i znakoviti upućuju na strukturu njegovog stvaralačkog bića, na odanost preciznim jezičkim formama, ali majstorski izbjegnutim opskurnostima, opscenostima i sad već sveprisutnim skribomanskim torturama. On u svojim djelima promišlja i tematizira ljudske, filozofske kategorije i znalački propituje pojam vremena. &nbsp;Hajdarević je produžio svoju sudbinu, pokoran jeziku i lišen slabosti usmjerenih na provociranje sudbinskih zapisa, za one koji deterministički tumače i doživljavaju svijet.&nbsp; Njegov stvaralački opus [&hellip;]
- [Iskustvo jednog volontera - metafizika u malom](https://slovogorcina.ba/osvrti-iskustvo-jednog-volontera-metafizika-u-malom/): Pet prstiju. Desna ruka &#8211; podignuta, u znak dobrodošlice i povjerenja. Lijeva &#8211; skrivena iza leđa, zatajena. Festivalski bilbord na ulazu u Radimlju vas bez upozorenja proguta u svoj svijet, obojen mistikom. Poziva vas na istraživanje nepoznatog. Tokom vožnje sam imala dobar predosjećaj, ali nisam pretpostavljala da ću se otisnuti u taj svijet i doživjeti poeziju i kulturu na sasvim poseban način. Najljepša iskustva su ona koja ne možemo predvidjeti i objasniti, a ovo je bio samo početak takvog iskustva. Nakon inicijalnog pozdrava sa bilborda, uslijedili su osmijesi prolaznika. Izlaskom iz festivalskog kombija preda mnom su se krenule redati različite slike. [&hellip;]
- [Groteskni uspon s egzistencijalnog dna](https://slovogorcina.ba/osvrti-groteskni-uspon-s-egzistencijalnog-dna/): Rijetke su kvalitetne i dugovječne predstave, koje, sa utemeljenim razlozima publika iznova gleda, doživljava i u njima pronalazi intertekstualne elemente, učitava mnoga značenja i najzad, pronalazi sebe u toj, kako Gojer ističe, teatarskoj začudnosti i velebnosti. Predstava Kamernog teatara 55 Mirna Bosna već dugi niz godina na karakterističan, scenski jednostavan i prijemčiv način komunicira sa publikom, najprije tretirajući našu društvenu zbilju, nedostatak institucionalne podrške, probleme koji srastaju sa našim misaonim i fizičkim tkivom, razmnožavaju se poput infekcije, a predstavljaju neku egzotičnu, rijetku bolest za koju nema lijeka. Nemoguća rješenja su naizgled, jedini izlaz. Kada jedna porodica pokušava da premosti ili izbjegne [&hellip;]
- [Odsjaj i sjena književnih ličnosti](https://slovogorcina.ba/osvrti-drago-glamuzina-zivot-i-pjesme-kroz-razgovor-s-goranom-samardzicem/): Književni program sa Dragom Glamuzinom u Kulturnom centru, Stolac 2023. godine U nedjelju, 30. juna, na festivalu Slovo Gorčina, imali smo priliku zaviriti u život i umjetnost Drage Glamuzine, jednog od značajnijih savremenih književnika, kroz razgovor koji je vodio Goran Samardžić u Kulturnom centru. Ova prigoda omogućila nam je bolje razumijevanje Glamuzinine poetike i njegovih stvaralačkih procesa. Drago Glamuzina, rođen 1967. godine u Derventi, u Bosni i Hercegovini, jedan je od istaknutih bosanskohercegovačkih i hrvatskih pjesnika. Glamuzina je osvojio brojne književne nagrade i priznanja za svoj rad, a njegov roman i knjige pjesama prevedeni su na nekoliko jezika. Razgovor s Goranom [&hellip;]
- [Pragmatična književnost Zdravke Evtimove](https://slovogorcina.ba/osvrti-pragmaticna-knjizevnost-zdravke-evtimove/): Književni program sa Zdravkom Evtimovom 2023. godine Zdravka Evtimova, rođena 1959. u Perniku, jedna je od najpoznatijih bugarskih pisaca. Ponajviše piše zbirke kratkih priča, a njezina djela čitana su širom svijeta. Nedavno sam imala privilegiju ne samo istražiti njene literarne kreacije, već i osobno se susresti s njom – iskustvo koje mi je osvijetlilo dubinu njenog umjetničkog izričaja. Festival “Slovo Gorčina” je pružio platformu Zdravki Evtimovoj da predstavi svoja književna djela, nudeći uvid u njen kreativni proces i teme koje oblikuju njene narative. U intimnoj atmosferi festivala, Evtimovine riječi su duboko rezonirale, potičući želju za daljnjim istraživanjem njenih djela. Jedno od [&hellip;]
- [Dok balkanska društva proždire mrak, Karahasan hoda kroz skrivene vrtove](https://slovogorcina.ba/osvrti-dok-balkanska-drustva-prozdire-mrak-karahasan-hoda-kroz-skrivene-vrtove/): Enes Karić, Hadžem Hajdarević, Vahidin Preljević i Alija Pirić o Dževadu Karahasanu 2023. godine …Teško onom društvu u kojem ljude sve stalno podsjeća na smrt i uznemirava, teškom tom društvu, a još teže ljudima u njemu&#8230; Niko nije umio tako estetski ogoliti, demistificirati življenje kao Karahasan. Rečenicu s početka zapisao je u svojoj trilogiji Što pepeo priča (str. 52) i bez uvijanja u oblande, objasnio mrak koji živimo i glorifikujemo. Kult smrti nije balkanski ekskluzivitet, ali ga narodi koji žive na tom području oživljavaju i bave se njegovom mitskom dimenzijom. Zadrhte ruke svaki put kada treba pisati o individui čiji su [&hellip;]
- [Umjetnost kao "živo tkivo" tradicije i modernosti](https://slovogorcina.ba/osvrti-umjetnost-kao-zivo-tkivo-tradicije-i-modernosti/): Umjetnik-gost Branimir Karanović na otvorenju izložbe Pohvala ruci u Stocu 2023. godine U Makovoj hiži, muzejsko-galerijskom centru Fondacije Mak Dizdar treći i, ujedno, posljedni festivalski dan Slovo Gorčina obilježen je u jutarnjim satima izložbom Branimira Karanovića Pohvala ruci. Kao što sam naziv postavke sugerira, riječ je o izložbi čija inspiracija svoj korijen nalazi u motivu stećka – podignutoj ruci, koja istodobno važi za jedan od reprezentativnijih i identifikacijskih kodova srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika. Međutim, tematski obzor autora ove izložbe, kroz odabrane reprodukcije digitalnog printa ogleda se u gotovo mitskom jeziku otiska, odnosno prisustva samog čovjeka i njegove motivacije da ostavi neku vrstu [&hellip;]
- [Na putu ka sebi, ponesi poetsku mapu](https://slovogorcina.ba/osvrti-na-putu-ka-sebi-ponesi-poetsku-mapu/): Promocija knjige Titove pjesme Adnana Bratića u Makovoj hiži 2023. godine U vremenu kada pisana riječ i nagrade koje je prate gube vrijednost, izazov je vratiti poeziji mjesto koje joj pripada. Na ovaj izazov festival kulture Slovo Gorčina godinama unazad uspješno odgovara, između ostalog i dodjeljujući književnu nagradu Mak Dizdar mladim pjesnicima i radeći na taj način na njihovoj afirmaciji. Prošlogodišnji dobitnik, mostarski pjesnik Adnan Bratić, imao je priliku da ove godine u Makovoj hiži, trećeg dana festivala, promoviše svoju nagradom ovjenčanu zbirku Titove pjesme. Razgovor sa njim vodio je Marko Tomaš, urednik zbirke i član žirija nagrade Mak Dizdar za [&hellip;]

## Pages

- [Konkurs / Natječaj](https://slovogorcina.ba/prijava-na-konkurs/)
- [Kontakt](https://slovogorcina.ba/kontakt/)
- [Naslovna](https://slovogorcina.ba/)
- [Mak Dizdar](https://slovogorcina.ba/mak-dizdar/)
- [Donacije](https://slovogorcina.ba/donacije/)
- [Festival kulture "Slovo Gorčina"](https://slovogorcina.ba/festival-kulture-slovo-gorcina/)
- [Festivalske lokacije](https://slovogorcina.ba/festivalske-lokacije/)
- [Program](https://slovogorcina.ba/program/)

## Optional

- [Agent (MCP protocol)](websites-agents.hostinger.com/slovogorcina.ba/mcp)

[comment]: # (Generated by Hostinger Tools Plugin)