… U pjesnikovu odsustvu ništa više
prisutno nije. Sve biva pokorno jeziku
gluhih satova i skritih pijetlova
što mahat će krilima i glasom
kao da produžuju sudbinu
svakom od nas …
Stihovi Hadžema Hajdarevića britki, krotki i znakoviti upućuju na strukturu njegovog stvaralačkog bića, na odanost preciznim jezičkim formama, ali majstorski izbjegnutim opskurnostima, opscenostima i sad već sveprisutnim skribomanskim torturama. On u svojim djelima promišlja i tematizira ljudske, filozofske kategorije i znalački propituje pojam vremena. Hajdarević je produžio svoju sudbinu, pokoran jeziku i lišen slabosti usmjerenih na provociranje sudbinskih zapisa, za one koji deterministički tumače i doživljavaju svijet.
Njegov stvaralački opus izrazito žanrovski razuđen, polivalentan, obuhvata eseje, kratke priče, poeziju, ali i znanstvene zapise o književnosti i jeziku. Godinama je aktivno radio na očuvanju i promociji bosanskoga jezika i njegovih osobenosti, kroz posvećen rad na Institutu za jezik u Sarajevu, ali i kao koautor Rječnika bosanskog jezika, Bibliografije radova Instituta, Pravopisnog priručnika bosanskog / hrvatskog / srpskog jezika sa osnovama gramatike i mnogih drugih djela koja su dio njegove zaostavštine. Pisac i profesor Alija Pirić govoreći o Hadžemu Hajdareviću ističe da je ,,on svojim intelektualnim i duhovnim habitusom rođen da bude pjesnik. On je bio zaronjen u poeziju bez ostatka i bez rezerve.“, što samo govori u prilog gore navedenom. Bio je čest i rado viđen gost pjesnik našeg Festivala koji je mnogo volio, a tu svoju istinsku, bezinteresnu ljubav prema pjesničkim susretima i događajima ugrađivao je tijekom godina koje su iza nas, nesebično nam pomažući kada su nas potresale ozbiljne stvaralačke i materijalne krize, uvijek poduzetan, angažovan i istrajan, nikada nije odbio boravak u Stocu i učešće u našim programima. Na tom fonu i podsjećanja radi, u svojstvu gosta pjesnika, avgusta 2017. godine imao je svoj zapaženi pjesnički recital. Tom prilikom je istakao kako mu je velika čast što stoji rame uz rame sa velikim pjesnicima Skenderom Kulenovićem, Oskarom Davičom, Gustavom Krklecom i drugim, koji su također na Slovu Gorčina imali svoje poetske večeri. Pored toga, u godini kada smo obilježavali 50 godina Festivala, Hajdarević je kao tadašnji predsjednik Društva pisaca Bosne i Hercegovine, govorio na svečanoj akademiji povodom jubileja, te tom prilikom evocirao sjećanja na ranije događaje realizirane u sklopu Festivala. Pored njega, Mile Stojić, Enes Karić, Vahidin Preljević i Alija Pirić bili su pozvani da odaju počast i predstave stvaralaštvo akademika Dževada Karahasana u okviru ovogodišnjeg festivalskog programa In memoriam.
Ovim tekstom nikako se ne opraštamo od velikog pjesnika, naprotiv. Obavezujemo se da pronosimo dalje njegove poetske i druge zapise, da govorimo o njemu i da uputimo generacije koje dolaze na njegov književni i naučni opus.
Đorđije Radulović
