Povodom početka festivala kulture Slovo Gorčina koji se ove godine održava od 27. do 29.07. u Stocu, u mostarskom Centru za kulturu održana je press konferencija na kojoj su sudjelovali Gorčin Dizdar, predsjednik Upravnog odbora Udruženja „Slovo Gorčina“, Edim Šator i Adnan Žetica, članovi Upravnog odbora, te umjetnički savjetnik festivala Nenad Rizvanović. Gorčin Dizdar je podsjetio kako festival kulture „Slovo Gorčina“ ima veoma dugu tradiciju. Festival je osnovan 1971. godine nakon smrti Maka Dizdara u njegovu čast i od tada se kontuinirano održavao, izuzimajući godine 1992.-1997. Nakon prošlogodišnjeg iskoraka, kada je povodom stogodišnjice rođenja Maka Dizdara festival trajao punih sedam dana, ove godine festival se vraća kraćem trodnevnom formatu, ali zato nudi sadržaje na visokom umjetničkom nivou. Kao ključne događaja ovog festivala Dizdar je izdvojio radiofonijsku predstavu „Orfej sluša radio“ redateljice Pavlice Bajsić Brazzaduro u produkciji dubrovačkog kazališta Marin Držić i Multimedijalne kolibe, gostovanje Ottó Tolnaia, jednog od najznačajnih regionalnih književnika, solistički koncert Miroslava Tadića, te izložbu „Slovo Grubača: stećci u savremenoj umjetnosti“ na kojoj će biti izloženi radovi Ajše Beširević, Enisa Čišića, Bora Dizdara, Edina Durmiševića, Emira Durmiševića, Addisa Fejzića, Danisa Fejzića, Taide Jašarević i Armina Numanovića. Kao festivalsku novost Dizdar je spomenuo novi vizuelni identitet festivala kojeg je osmislio Bor Dizdar. Prvi put od 1991. godine program festivala će se održavati unutar Starog grada Vidoškog u Stocu . Posebno je naglasio da će se u okviru festivala održati Stolački ljetni univerzitet čija je ovogodišnja tema poezija Maka Dizdara, premda je je cilj govoriti o mnogo širim temama. Edim Šator je naglasio kako je festival afirmacija svega što spaja ljude i da je nužno potreban Stocu, koji se, nažalost, najčešče spominje kao grad slučaj. Umjetnički savjetnik festivala Nenad Rizvanović naveo je nekolio koncepcijskih inovacija koji će se razvijati tokom sljededećih godina, uvažavajući ideje festivala koje su postojale od samih početaka. U tom smislu težit će se svojevrsnom eksperimentu spajanja zvuka, teksta, teatra i muzike, slijedeći poetička traganja Maka Dizdara u spajanju tradicije i avanganrde. Rizvanović je podsjetio da će na ovogodišnjem „Slovu Gorčina“ svoje nove knjige promovirati tri vrlo važna bosanskohercegovača pisca - Faruk Šehić, Damir Ovčina i Ahmed Burić - a kao posebnu poslasticu naveo je muzičko-scensku izvedbu Krležine „Balade Petrice Kerempuha“ u izvedbi Vene Mušinoviča i Mokrih gljiva. Adnan Žetica je saopćio kako je na tradicionalni konkurs za najbolju neobjavljenu knjigu poezije dospjelo 49 rukopisa iz Bosnei Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Žiri u sastavu Šejla Šehabović, predsjednica, Naida Rebronja i Adnan Žetica kao tri najuspješnija izabrao je sljedeća tri rukopisa: „Kamene gore Spartohorija“ Srđana Sekulića, „Prostori“ Željane Vukanac i „Posljednji mate sa Erazmom“ Vladane Perlić. Prva nagrada iznosi 1.000 KM, te podrazumijeva dodjelu statuete Gorčina i objavljivanje knjige, dok druga i treća nagrada iznose 500, odnosno 300 KM. Proglašenje prvonagrađenog rukopisa je 27. jula.